Gdje je hrana najskuplja u Evropi
Cijene namirnica uvelike se razlikuju širom Evrope. Hrana zauzima znatan dio budžeta domaćinstava širom Evrope, ali troškovi potrošačkih košarica uveliko variraju od zemlje do zemlje.
U EU-u hrana i bezalkoholna pića čine 13,6% troškova domaćinstava, u poređenju sa 23,6% za stanovanje i režije, prema Eurostatu.
U kojim su zemljama najskuplje namirnice i šta uzrokuje te razlike?
Prema podacima Numbea iz 2026., koji prikuplja podatke od samih korisnika i automatskim prikupljanjem tržišnih informacija prati troškove života, indeks namirnica kreće se od 57,2 u Moldaviji do 189,2 u Švicarskoj, s prosjekom EU-a postavljenim na 100. To znači da su namirnice 89,2% skuplje od prosjeka EU-a u Švicarskoj, dok su u Moldaviji 42,8% jeftinije.
Košarica koja košta 100 eura prema prosječnim cijenama u EU-u koštala bi 189,20 eura u Švicarskoj i 57,20 eura u Moldaviji, na temelju indeksa.
Numbeov indeks prosjek EU-a označio je s vrijednošću 100.
Koje su najskuplje zemlje?
Tri od pet najskupljih zemalja su nordijske. Island (183,6) je na drugom mjestu, slijede Norveška (154,4), Luksemburg (134,9) i Danska (128,4). Ostale nordijske zemlje također su iznad prosjeka EU-a: Finska (119,7) i Švedska (116,6).
Među pet glavnih evropskih ekonomija, Francuska je najskuplja za namirnice, s 27,5% iznad prosjeka EU. Španija (89,7) jedina je ispod prosjeka. Ujedinjeno Kraljevstvo (111,9), Njemačka (111,6) i Italija (110,2) su iznad prosjeka, sa sličnim nivoima cijena.
Austrija (124,5), Irska (122), Belgija (117,6) i Nizozemska (116,4) također su među skupljim zemljama, a sve su iznad prosjeka EU.
Cijene u Rumuniji najjeftinije
Rumunija (66,7) je najjeftinija zemlja za namirnice, s cijenama 33,3% ispod prosjeka EU-a.
Općenito, namirnice su jeftinije u istočnoevropskim i balkanskim zemljama, uključujući kandidatkinje za EU. Na primjer, indeks je 59,8 u Sjevernoj Makedoniji, 67,9 u Bosni i Hercegovini i 68,8 u Srbiji.
Turska (82,1) je skuplja od nekoliko članica EU-a, iako je i dalje ispod prosjeka. Turska također ima najveću inflaciju hrane u Evropi. Indeks cijena hrane u Hrvatskoj je 85,9.
Niže cijene ne znače veću dostupnost
Ilaria Benedetti, vanredna profesorica na Univerzitetu Tuscia, istaknula je iako su cijene hrane u nekim zemljama niže od prosjeka EU-a, domaćinstva troše veći dio svog budžeta na hranu. Naprimjer, namirnice su jeftinije u Rumuniji, ali domaćinstva troše 23,1% svog budžeta na hranu i bezalkoholna pića. Taj je udio i u Bugarskoj iznad 20%.
“Niže cijene ne znače nužno veću dostupnost”, rekao je prof. Jeremiás Máté Balogh sa Univerziteta Corvinus za Euronews Business.
Ukazujući na razlike u plaćama i kupovnoj moći, naglasio je da namirnice mogu biti jeftinije u apsolutnom iznosu, ali manje pristupačne u odnosu na ono što ljudi zarađuju nakon oporezivanja.
Košarica s 18 namirnica u EU košta 69,84 eura
Numbeo u svojoj kategoriji “Tržišta“ navodi 19 artikala. Euronews Business prikupio je cijene tih artikala u oktobru 2026. Zbrajanjem navedenih cijena 18 artikala, dobiva se prosječna cijena košarice u EU od 69,84 eura.
Cigarete su isključene iz izračuna Euronewsa jer se cijene znatno razlikuju, a udio pušača razlikuje se među zemljama.
Kao i kod indeksa, košarica namirnica najskuplja je u Švicarskoj s 137,90 eura, dok je Moldavija najjeftinija s 41,10 eura.
Košarica također košta više od 100 eura u Norveškoj (116,10 eura). Druge skupe zemlje uključuju Luksemburg (99 eura), Austriju (88,10 eura) i Dansku (87,70 eura).
Francuska je i dalje najskuplja među pet glavnih ekonomija koje se porede. Košarica u Francuskoj košta 87,40 eura, u poređenju sa samo 63 eura u Španiji. Ove namirnice koštaju 80 eura u Italiji, 75,20 eura u Njemačkoj i 69,10 eura u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Osamnaest prehrambenih artikala može se kupiti za manje od 50 eura u Sjevernoj Makedoniji (43,90 eura), Kosovu (45,50 eura), Rumuniji (45,90 eura), Gruziji (46,90 eura), Poljskoj (49,60 eura), Srbiji (49,70 eura), Crnoj Gori (49,80 eura) i Bosni i Hercegovini (49,80 eura).
Međutim, ove rang-liste temelje se na nominalnim cijenama. Kada se uzme u obzir kupovna moć, razlika se smanjuje.
Uloga cijena energije i troškova rada
“Troškovi rada vjerovatno su postali jedan od najtrajnijih faktora koji utječu na cijene prehrambenih proizvoda širom Evrope, no troškovi energije i dalje su važan faktor”, rekao je Balogh. Napomenuo je da viši troškovi energije, goriva i prijevoza i dalje utječu na poljoprivrednu proizvodnju, preradu hrane i distribuciju.
Benedetti je rekla da je energija glavni pokretač nedavnog rasta cijena hrane, ovaj put posebno goriva. Dodala je da je od napada na Iran krajem februara prosječna cijena dizela u EU porasla s 1,59 eura po litri 23. februara na 2,24 eura 28. septembra, što je najviši nivo od početka vođenja evidencije 2005. godine.
“Dizel pokreće cijeli prehrambeni lanac, od traktora do kamiona koji opskrbljuju supermarkete“, rekla je za Euronews Business.
Također je istaknula da kada inflacija usporava, cijene ne nužno padaju. Ako inflacija ostane pozitivna, one nastavljaju rasti, samo sporije.
“Cijena hrane u trgovini samo je djelomično cijena same hrane“, rekla je Benedetti.
“To također uključuje plaće, energiju, najamnine, prijevoz i poreze, koji su puno veći u bogatijim zemljama.“
Napomenula je da komad svježeg bijelog hljeba od 500 g košta 3,18 eura u Danskoj i 1,02 eura u Bugarskoj. Dvanaest jaja, standardiziraniji proizvod, košta 4,52 eura u Danskoj i 2,69 eura u Estoniji.
Balogh je objasnio da razlike u cijenama namirnica među evropskim zemljama odražavaju kombinaciju faktora, uključujući plate, troškove zemljišta i rada, strukturu maloprodajnog tržišta, oporezivanje, devizne kurseve, troškove logistike i prijevoza, poljoprivrednu produktivnost i preferencije potrošača.
