Diplomatski zastoj produbljuje krizu, Trump se ponovo vraća ideji promjene režima u Iranu

To je pitanje koje predsjednik Donald Trump već mjesecima privatno postavlja svom timu za nacionalnu sigurnost, zašto iranski narod ne svrgava svoje vođe?

Na početku rata Trump je bio prilično uvjeren da će upravo to biti ishod. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu uvjeravao ga je da će se u Teheranu, nakon intenzivnog vala napada, rasplamsati masovni ulični protesti.

Drugi američki zvaničnici, nakon što su pregledali obavještajne procjene koje su ukazivale da je takav scenarij malo vjerovatan, nisu bili toliko sigurni. O tome se žestoko raspravljalo prije nego što su počeli prvi napadi, prema riječima ljudi upoznatih s tim pitanjem. Ipak, Trump je krajem februara pokrenuo sukob i pozvao na preuzimanje iranske vlasti.

„Ovo će vam vjerovatno biti jedina prilika u generacijama“, poručio je iranskom narodu u videoporuci u noći kada je rat počeo.

Ta ideja ubrzo je nestala iz prvog plana, a zamijenio ju je hitniji cilj, pregovori s iranskim režimom o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza. Do juna je Trump insistirao da ga „nikada nije zanimala promjena režima“ u Iranu, tvrdeći da pregovara s „veoma racionalnim ljudima“ i da američki pokušaji rušenja stranih vlada „nikada ne uspijevaju“.

Uprkos tim javnim izjavama, Trump se i dalje privatno pitao zašto njegovi pozivi na rušenje iranske vlasti nisu naišli na odaziv, kazali su ljudi upoznati s tim pitanjem.

Sada, dok je saobraćaj kroz Hormuški moreuz i dalje znatno ispod nivoa prije rata, a diplomatski odnosi s Iranom ostaju u zastoju, Trump se ponovo vraća ideji s kojom je započeo rat prije šest mjeseci.

„Kada će se iranski narod pobuniti i boriti?“, upitao je u utorak na društvenim mrežama.

Poznati obrazac u ratu koji se stalno ponavlja

Povratak Trumpa ideji promjene režima predstavlja još jedan trenutak déjà vua u ratu koji kao da se svakih nekoliko mjeseci vraća kroz iste obrasce.

Period relativnog mira koji je trajao gotovo mjesec dana prekinut je ove sedmice, nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran tri dana zaredom razmjenjivali napade, vraćajući se istom obrascu odmazde koji je sedmicama trajao ranije ovog ljeta.

Trump, koji je u više navrata prijetio uništavanjem iranske civilne infrastrukture, u srijedu je rekao da je spreman narediti još veći val napada i razaranja ako to bude potrebno.

„Sinoć je izveden veoma težak napad i spremni smo izvesti još jedan kad god poželimo“, rekao je, dodajući da ne vjeruje da će obnovljene borbe dugo trajati, javlja CNN.

Prema riječima američkih zvaničnika, trenutno nema ozbiljnijih pokušaja povratka diplomatiji, nakon što je Trump prošlog mjeseca naredio svojim izaslanicima da prekinu razgovore s Iranom.

Umjesto toga, Trump kaže da je zadovoljan trenutnim stanjem sukoba i ne djeluje kao da žuri s postizanjem trajnog rješenja.

„Sviđa mi se naša trenutna pozicija“, napisao je ove sedmice na društvenim mrežama, „s gotovo potpunom kontrolom nad Hormuškim moreuzom i njihovom ekonomijom koja se potpuno urušava.“

Mnogi ljudi iz Trumpovog političkog kruga radije bi vidjeli da se sukob u potpunosti povuče iz središta političkih razgovora tokom naredna dva mjeseca, dok birači počinju glasati na izborima koji će odlučiti o odnosu snaga u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država.

Iako je predsjednik umanjivao značaj koji međuizbori imaju u njegovom odlučivanju o politici prema Iranu, njegovi najviši savjetnici i republikanski saveznici na Capitol Hillu upozorili su da bi obnovljeni sukob mogao stvoriti ozbiljne probleme na dan izbora.

„Ne znam koliko još mogu podnijeti, ali, znate, šta god to bilo, nije važno“, rekao je Trump u srijedu govoreći o Iranu. „I nisam pogođen izborima.“

Promjena strategije, cilj je izazvati unutrašnje nezadovoljstvo

Želja da sukob bude manje vidljiv javnosti poklopila se s promjenom strategije Trumpove administracije, pokušajem da se uguše finansijski tokovi prema Teheranu, uključujući prijetnju sankcijama njegovim najvećim trgovinskim partnerima.

Ministarstvo finansija još nije uvelo najteže od najavljenih kaznenih mjera. Međutim, dio strategije Trumpovog tima u pokušaju prekidanja finansijskih veza Irana i pogoršavanja ekonomskih uslova u zemlji jeste upravo izazivanje bijesa među nezadovoljnim Irancima prema njihovim vlastitim vođama.

Američki zvaničnici privatno priznaju da će najveći teret novih sankcija podnijeti obični građani Irana.

Ekonomski udar na Iran već je veoma stvaran. Inflacija je naglo porasla, dok cijene hrane rastu iz sedmice u sedmicu. Vrijednost riala, iranske valute, naglo je pala. Visoki iranski zvaničnici priznaju da se zemlja suočava s nizom ozbiljnih ekonomskih problema.

„Izvinjavamo se zbog toga što ovi problemi postoje, budući da se nalazimo usred potpunog ekonomskog, vojnog i sigurnosnog rata“, rekao je iranski predsjednik Masoud Pezeshkian prije nego što su prošle sedmice najavljene nove mjere Ministarstva finansija, prema izvještajima državnih medija.

Ipak, pojedini američki zvaničnici kažu da postoji malo obavještajnih podataka koji bi ukazivali na to da je ponovo vjerovatno da će iranski demonstranti izaći na ulice i pokušati svrgnuti svoje vođe, čak i dok ekonomska situacija u zemlji postaje sve teža.

Američke obavještajne procjene prije početka rata zaključile su da je malo vjerovatno da bi zajednička američko izraelska operacija dovela do promjene režima. Mjesecima nakon početka sukoba američki zvaničnici također su govorili da iranski režim nije izgubio kontrolu nad zemljom.

Desetljeća snažnih zapadnih sankcija nisu značajno oslabjela režim, uprkos nadama uzastopnih američkih administracija. Umjesto toga, protesti su dočekivani brutalnom represijom, uključujući i početak ove godine, kada je iranska vlada pokrenula jednu od najtežih represivnih kampanja u historiji Islamske Republike.

Analitičari navode da su iranski lideri svjesni Trumpovih ciljeva i da razumiju da je ekonomski pritisak dio šire strategije.

„Iransko rukovodstvo ovu ekonomsku kampanju i ekonomski pritisak ne posmatra izolovano, već kao dio šire kampanje Sjedinjenih Američkih Država, koja će u jednom trenutku uključivati i element unutrašnjih nemira i na kraju dovesti ili do promjene režima ili do boljih odnosa između Irana i Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je Hamidreza Azizi, viši iranski analitičar u Međunarodnoj kriznoj grupi.

Trump ne isključuje pomoć iranskim disidentima

Kada su ga ove sedmice pitali hoće li Sjedinjene Američke Države, možda preko CIA-e, naoružavati iranske disidente koji žele svrgnuti režim, Trump je bio neuobičajeno suzdržan.

„Volio bih da vam to mogu reći“, rekao je u srijedu u Ovalnom uredu, „ali ne bi bilo primjereno da to kažem.“

Čak i nakon što je postavio pitanje zašto se Iranci ne bune protiv vlasti, Trump je priznao da zna odgovor na vlastito pitanje. „Razumijem njihovu nevolju“, rekao je. „Upravo ih strijeljaju.“