Gorivo ponovo udara po džepu građana: Dizel u BiH stigao do 3,55 KM, stručnjaci upozoravaju na nova poskupljenja

Novi sukobi i rast geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku ponovo su uzdrmali svjetsko tržište nafte, a posljedice se već osjećaju i u Bosni i Hercegovini. Cijene goriva na domaćim benzinskim pumpama ponovo rastu, dok građani strahuju od novog talasa poskupljenja.

Prema informacijama koje je objavio BHRT, cijena litra dizela u Bosni i Hercegovini dostigla je 3,55 KM, nakon što su distributeri korigovali cijene u skladu s kretanjima na svjetskom tržištu.

Novi rast cijena sirove nafte posljedica je sukoba i pojačane geopolitičke nestabilnosti na Bliskom istoku. Koliko će se takav trend nastaviti i hoće li cijene goriva u BiH ponovo rasti, za sada je teško prognozirati.

Građani već pod pritiskom, stižu dodatni troškovi

Poskupljenje goriva moglo bi imati šire posljedice od samog udara na kućne budžete. Veći troškovi transporta u pravilu se prelijevaju i na cijene brojnih proizvoda i usluga.

Predsjednica Udruženja potrošača „Don“ Murisa Marić upozorava da građani već ulaze u period godine kada ih očekuju brojni dodatni izdaci, od pripreme djece za školu do nabavke zimnice i ogrjeva.

„Ovo trenutno poskupljenje zaista niti je realno, niti je opravdano, niti je osnovano. Iz razloga što nam se stalno čini da se svakodnevno prati samo ako je poskupio barel nafte, tako se podižu cijene. Ovdje pričamo da određene zalihe ipak postoje na području BiH i da zaista je to gorivo nabavljeno po nešto drugačijim cijenama nego što se automatski diže kod nas“, kazala je Marić za BHRT.

Energetski stručnjaci također upozoravaju da je u ovom trenutku teško predvidjeti šta će se događati na tržištu.

Stručnjak za energetiku Almir Bečarević smatra da distributeri prate rast cijene barela nafte, ali ističe da bi za povratak cijena goriva na nivoe iz februara cijena barela morala biti znatno niža.

„Distributeri jednostavno prate ovaj rast cijene barela nafte i to je ono što kažem, to je neminovnost. Da bi se cijene vratile na neke nivoe u februaru, mjesecu, barel nafte bi morao biti negdje između 65 i 70 dolara, a sad je on 90. Da li ima nekih anomalija u svemu tome, tu su inspekcijski organi i oni bi trebali utvrđivati da li neko, tako kažem, profitira na ovoj trenutnoj cijeni“, rekao je Bečarević.

Time se ponovo otvara pitanje koliko se kretanje cijene sirove nafte direktno odražava na cijene koje građani plaćaju na benzinskim pumpama.

Đogo: Intervencija SAD u Venezueli mogla bi oboriti cijenu nafte

O budućem kretanju cijena nafte govorio je i ekonomski analitičar Marko Đogo. On smatra da bi američka intervencija u Venezueli mogla uticati na smanjenje cijene nafte na svjetskim berzama, dok istovremeno razvoj situacije u Iranu stvara dodatnu neizvjesnost.

„To što je Amerika intervenisala u Venezueli će dovesti do pada cijene nafte na svjetskoj berzi. S druge strane vidimo da u Iranu ti planovi nisu prošli kako se očekivalo i da je to dovelo do problema kojima se nisu nadali“, kazao je Đogo.

Dok cijene goriva rastu, vlasti u Bosni i Hercegovini još nisu usvojile sistemske mjere kojima bi se ublažio pritisak na potrošače.

Kako navodi BHRT, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH još je u martu dao zeleno svjetlo za izmjene Zakona o akcizama u BiH.

Prema procjenama, usvajanje tih izmjena moglo bi omogućiti pojeftinjenje goriva u BiH i do 50 feninga po litru.

Međutim, prijedlog još nije dobio podršku Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Dok svjetsko tržište nafte ostaje izloženo novim geopolitičkim potresima, građani Bosne i Hercegovine tako ostaju između rastućih cijena goriva, mogućeg novog talasa poskupljenja i odluka domaćih institucija koje bi mogle direktno uticati na cijenu koju plaćaju na benzinskim pumpama.