Bum vještačke inteligencije ponovo čini nuklearnu energiju finansijski održivom

Nuklearna elektrana Three Mile Island u američkoj saveznoj državi Pennsylvania gotovo je doživjela katastrofalno topljenje jezgra 1979. godine. Nesreća je tada ozbiljno narušila povjerenje javnosti u nuklearnu energiju i na gotovo četiri decenije zaustavila izgradnju novih nuklearnih reaktora u Sjedinjenim Američkim Državama.

Danas se situacija mijenja. U toku su pripreme za ponovno pokretanje reaktora Three Mile Island Unit 1, koji je preimenovan u Crane Clean Energy Center, a cijeli projekt finansira Microsoft.

Tehnološki gigant potpisao je 20-godišnji ugovor vrijedan 16 milijardi dolara, kojim se obavezao da će otkupljivati svu električnu energiju proizvedenu u elektrani nakon njenog ponovnog puštanja u rad, planiranog krajem 2027. godine.

Ta energija neće napajati domaćinstva niti industriju. Umjesto toga, koristit će se za Microsoftove centre podataka namijenjene razvoju i radu sistema vještačke inteligencije, koji moraju raditi neprekidno, 24 sata dnevno.

Elektrana koja je decenijama simbolizirala pad nuklearne industrije sada bi mogla postati jedan od ključnih izvora energije za razvoj umjetne inteligencije.

Veliki zaokret

Microsoft nije usamljen.

Sjedinjene Američke Države i Kanada u junu su najavile planove za izgradnju po deset novih nuklearnih reaktora, što predstavlja najveću koordiniranu nuklearnu inicijativu u Sjevernoj Americi u posljednjih nekoliko decenija.

Istovremeno su Microsoft, Google, Amazon i Meta tokom 2026. godine potpisali niz sporazuma o finansiranju ili kupovini električne energije iz nuklearnih elektrana. Ukupno se radi o više od deset ugovora koji obuhvataju gotovo 10 gigavata proizvodnih kapaciteta, dovoljno za snabdijevanje oko sedam miliona domaćinstava električnom energijom.

Za razliku od ranijih godina, tehnološke kompanije više nisu samo kupci električne energije. One danas direktno ulažu u izgradnju i obnovu nuklearnih elektrana, čime prvi put nakon više od četiri decenije ponovo čine nuklearnu energiju finansijski isplativom.

Zašto AI treba nuklearnu energiju?

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Mariano Grossi smatra da samo nuklearna energija može istovremeno osigurati niske emisije ugljika, neprekidan rad, veliku energetsku gustoću, stabilnost elektroenergetske mreže i mogućnost značajnog povećanja proizvodnje.

Za razliku od solarnih elektrana ili vjetroparkova, nuklearne elektrane proizvode električnu energiju bez prekida i ne zavise od vremenskih prilika, što ih čini idealnim za podatkovne centre koji pokreću sisteme vještačke inteligencije.

Procjene pokazuju da će globalna potrošnja električne energije do 2035. godine porasti za više od 10.000 teravat-sati, dok bi centri podataka već do kraja ove decenije mogli biti odgovorni za više od petine ukupnog rasta potrošnje električne energije u razvijenim zemljama.

Milijarde dolara ulaganja

Microsoftovo ulaganje u ponovno pokretanje elektrane Three Mile Island samo je dio mnogo šireg trenda.

Meta je potpisala sporazume koji obuhvataju do 6,6 gigavata nuklearnih kapaciteta.

Google je sklopio ugovore s proizvođačima nuklearne tehnologije i dogovorio izgradnju novih kapaciteta ukupne snage 1.800 megavata.

Amazon je, s druge strane, uložio 700 miliona dolara u kompaniju X-energy, koja planira izgradnju do 12 malih modularnih nuklearnih reaktora. Riječ je o manjim reaktorima koji se proizvode u fabrikama i trebali bi biti brži i jeftiniji za izgradnju od klasičnih nuklearnih elektrana.

Izazovi ostaju

Ipak, brojni stručnjaci upozoravaju da očekivanja tehnoloških kompanija možda nisu realna.

Posljednja velika nuklearna elektrana završena u SAD-u, Plant Vogtle u Georgiji, puštena je u rad sedam godina kasnije od planiranog, a troškovi su premašili 36 milijardi dolara, više nego dvostruko u odnosu na prvobitne procjene.

Skeptici ističu da će izgradnja novih nuklearnih elektrana trajati godinama i da neće moći odgovoriti na nagli rast potražnje za električnom energijom koji već sada izaziva razvoj vještačke inteligencije.

Prema njihovim procjenama, proizvodni kapaciteti, regulatorni postupci i raspoloživa radna snaga još uvijek nisu dovoljno razvijeni da bi se nuklearni projekti mogli realizirati tempom kojim raste industrija umjetne inteligencije.

Dugoročna investicija

S druge strane, zagovornici nuklearne energije naglašavaju da je cilj ovih ulaganja dugoročno osigurati stabilan izvor električne energije za naredne decenije.

Dok će obnova postojećih elektrana, poput Three Mile Islanda, omogućiti povećanje proizvodnje u narednih nekoliko godina, novi reaktori predstavljaju ulaganje u potrebe koje će se pojaviti tokom tridesetih godina ovog stoljeća.

Najveća promjena nije u tome što se nuklearne elektrane danas grade brže, već u činjenici da je razvoj vještačke inteligencije prvi put nakon više od 40 godina stvorio dovoljno veliku i sigurnu potražnju da privatni kapital ponovo masovno ulaže u nuklearnu energiju.

Drugim riječima, velike tehnološke kompanije više nisu samo najveći potrošači električne energije – postale su i najvažniji finansijeri nove nuklearne renesanse.

Ken Silverstein, saradnik Forbesa

The AI Boom Is Making Nuclear Power Bankable Again