Svijet plaća cijenu blokade: Hormuški moreuz i dalje paralizovan nakon 94 dana krize

Uprkos optimističnim najavama iz Washingtona, brodari odbijaju povratak dok ne bude postignut trajni mirovni sporazum između SAD-a i Irana.

Najuticajniji ljudi svjetske pomorske industrije okupili su se ove sedmice u Atini na godišnjoj Međunarodnoj izložbi brodarstva. Glavna tema razgovora je Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu, koji je već 94 dana gotovo potpuno blokiran.

Iako američki predsjednik Donald Trump tvrdi da je ponovno otvaranje moreuza veoma blizu, a zvaničnici njegove administracije ističu da pojedini brodovi uspijevaju proći kroz ovu stratešku tačku, većina brodarskih kompanija i dalje odbija slati svoje teretne brodove kroz područje visokog rizika.

Njihov stav je jasan, povratka normalnom saobraćaju neće biti dok Sjedinjene Američke Države i Iran ne postignu konačan mirovni sporazum koji garantuje sigurnu plovidbu.

Globalna ekonomija osjeća posljedice

Zatvaranje Hormuškog moreuza i dalje blokira oko 20 posto svjetskih isporuka nafte, kao i velike količine tečnog prirodnog gasa i đubriva, resursa od ključnog značaja za funkcionisanje globalne ekonomije.

Nakon što su cijene nafte prošle sedmice pale zbog nade da bi sporazum mogao biti postignut, tržišta su u ponedjeljak ponovo reagovala rastom cijena. Razlog su novi sukobi tokom vikenda i izvještaji da je Iran prekinuo mirovne pregovore.

Prema podacima istraživačke kompanije Kpler, u petak je kroz moreuz prošlo samo sedam brodova, pet koji su ulazili i dva koja su izlazila. Tokom vikenda područje su napustila još samo četiri plovila.

Za poređenje, u normalnim okolnostima kroz Hormuški moreuz svakodnevno prolazi oko stotinu teretnih brodova.

„Saobraćaj je i dalje izuzetno slab. Osim nekoliko tankera koji dnevno prolaze, moreuz je u suštini i dalje zatvoren“, izjavio je Matt Smith, direktor istraživanja tržišta roba u kompaniji Kpler.

Nedostatak povjerenja najveći problem

Stručnjaci smatraju da nekoliko uspješnih prolazaka brodova neće biti dovoljno za povratak povjerenja u sigurnost rute.

Gene Seroka, izvršni direktor Luke Los Angeles, naglašava da je ključno pitanje da li brodarske kompanije, osiguravatelji i operateri brodova vjeruju da će dugoročna sigurnosna situacija biti stabilna.

„Potrebno je mnogo više od nekoliko uspješnih prolazaka da bi se uspostavili redovni obrasci plovidbe“, rekao je Seroka.

Pokušaji američke vojske da prošlog mjeseca kroz projekat „Freedom“ prati trgovačke brodove pokazali su se kratkotrajnim i nisu dali očekivane rezultate.

Američka Centralna komanda saopštila je da trenutno ne pruža vojne pratnje brodovima, iako nastavlja koordinaciju i komunikaciju s plovilima koja žele sigurno proći kroz moreuz.

Napadi i dalje prijetnja

Industrijski izvori upozoravaju da opasnost za brodove nije nestala.

„Prijetnja plovilima koja prolaze Hormuškim moreuzom i dalje je značajna. Potpuni povratak saobraćaja neće se dogoditi dok ne bude postojala mnogo snažnija garancija sigurnog prolaza“, rekao je jedan izvor iz naftne industrije.

Dodatnu zabrinutost izazvao je incident od ponedjeljka kada je teretni brod u sjevernom dijelu Perzijskog zaljeva pogođen projektilom nepoznatog porijekla.

Prema podacima Međunarodne pomorske organizacije, od početka rata u regiji zabilježeno je 39 napada na plovila, a poginulo je 11 osoba.

Zarobljeni brodovi i rast troškova

Blokada nije pogodila samo naftni sektor. Kontejnerski brodovi koji prevoze hranu i robu za zemlje Zaljeva također su ostali zarobljeni.

Kompanija Maersk, jedna od najvećih svjetskih brodarskih firmi, nije uspjela poslati nijedan brod iz Zaljeva još od sredine maja. Trenutno se šest njihovih brodova i dalje nalazi blokirano u regiji.

Predstavnici industrije upozoravaju da nakon ponovnog otvaranja moreuza ne bi smjele biti uvedene dodatne takse niti ograničenja za prolazak brodova.

Generalni sekretar Međunarodne pomorske organizacije Arsenio Dominguez pozvao je države i kompanije da zaštite slobodu plovidbe i odbace diskriminatorne mjere koje bi dodatno opteretile globalnu trgovinu.

Brodarske kompanije ostvaruju rekordne zarade

Dok dio industrije trpi ogromne gubitke, pojedine kompanije ostvaruju rekordne profite zbog skoka cijena transporta.

Grčki tanker operater Heidmar saopštio je da su prihodi u prvom kvartalu ove godine porasli za više od 200 posto u odnosu na isti period prošle godine. Glavni razlog su izuzetno visoke cijene pomorskog transporta izazvane krizom.

Povratak normalnosti neće biti brz

Izvršni direktor kompanije Chevron Mike Wirth upozorava da će oporavak trajati mnogo duže nego što mnogi očekuju.

Prema njegovim riječima, vlasnici brodova moraju ponovo steći povjerenje da je sigurno slati posade u regiju nakon što su mnogi mornari mjesecima bili zarobljeni u ratnoj zoni.

Osim toga, potrebno je isprazniti nagomilane zalihe i obnoviti oštećenu energetsku infrastrukturu prije nego što proizvodnja i izvoz nafte budu vraćeni na prethodne nivoe.

Kriza u Hormuškom moreuzu tako ostaje jedan od najvećih izazova za svjetsku trgovinu i energetsku sigurnost, a njen konačni rasplet zavisit će prije svega od političkog dogovora između Washingtona i Teherana.