Nema ko trešnje da bere – urod 80 posto bolji nego lani, dnevnica i do 100 KM
Uzgajivači trešanja u Brčko distriktu imaju razloga za zadovoljstvo; ovogodišnji urod bolji je za više od 80 posto u odnosu na prošlu godinu, a povoljni vremenski uslovi donijeli su i kvalitet i količinu. Bakija Ribić iz Šatorovića, koji na 11 hektara očekuje oko pet i po tona roda, primjer je šta dobra sezoa može donijeti. Kako je ispričao za Fenu, cijene trešanja kreću se od tri marke naviše, zavisno od klase, što je, kako tvrdi, solidna otkupna vrijednost. “Rod je znatno bolji nego prošle godine, a i cijena je trenutno povoljna”, kaže on.
Inače ove godine cijene trešanja se kreću i do 12 KM.
Međutim, uz dobru vijest dolaze i one koje pokazuju s kakvim se izazovima ovaj sektor susreće, a gorući je nedostatak radne snage. Iako se, pojašnjava Ribić, za dan berbe može zaraditi oko 100 KM, one koji bi radili ovaj sezonski posao, teško je naći.
Radna snaga
“Najveći problem nam je radna snaga. Ljudi je sve manje zainteresovanih za sezonske poslove, a berba trešanja zahtijeva dosta radnika u kratkom vremenskom periodu”, kaže Ribić za Fenu.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. U Federaciji BiH u 2024. godini ukupno je proizvedeno 6.419 tona trešanja, s urodom od 11,5 kilograma po stablu, dok se u Republici Srpskoj pod zasadima trešnje nalazi 380 hektara.
Nedostak ovog voća nadopunjuje se uvozom, najčešće iz Grčke, Španije, ali i Srbije. Srbija je prema podacima FAO-a 2022. godine bila deveta na listi svjetskih proizvođača trešanja s prosječnom godišnjom proizvodnjom od oko 187.000 tona.
Međutim, iako BiH uvozi prehrambene proizvode u vrijednosti od 2,72 milijarde eura, tri i po puta više nego što se uveze naftnih derivata, koji se u BiH uopće ne proizvode, trendu uvoza značajno ne doprinose trešnje.
Koliko uvozimo i izvozimo
Prošle godine je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) uvezeno trešanja u vrijednosti od samo 187.000 KM, oko 509.000 manje u odnosu na 2024. godinu, dok je izvezeno 87.500 KM.
Kako je za Forbes BiH ranije pojasnio profesor emeritus Hamid Čustović sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prema novoj metodologiji iz 2022. godine, BiH koristi tek 534.800 hektara poljoprivrednog zemljišta. Usporedbe radi, godinu prije, po staroj metodologiji, taj broj iznosio je 1,87 miliona hektara. Prijašnje procjene govorile su čak o 2,5 miliona hektara obradive površine.
U 2022. godini:
Oranične površine: 247.900 ha (2021: 1,07 miliona ha)
Travnjaci: 247.500 ha (2021: 1,15 miliona ha)
Voćnjaci: 28.000 ha (2021: 101.000 ha)
“Dakle, BiH koristi oko 50% obradivog zemljišta. Ogromne površine ostaju zapuštene. Prema istraživanjima, oko 37% teritorije BiH je nenaseljeno”, kaže profesor.
Usprkos svim strukturnim problemima, dobra sezona u Brčkom šalje važan signal; potencijal za uzgoj trešanja itekako postoji, ali problem koji ostaje, ne samo ovom sektoru za riješiti je, kako pronaći dovoljan broj sezonskih radnika da ih bere.
