Aviokompanije traže subvencije i skuplje karte, Mostarski aerodrom pregovara
Promet na četiri međunarodna aerodroma u Bosni i Hercegovini nastavlja rasti u ovoj godini. Prema zvaničnim podacima iz marta ove godine, aerodromi su opslužili 206.567 putnika, obavili 1.966 operacija, transportovali 236 tona tereta te 22 tone pošte. Podaci Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH pokazuju kako Sarajevo International Airport drži oko 66% ukupnog putničkog prometa u BiH, prati ga Tuzla International Airport sa 35.616 putnika, Banja Luka International Airport je treći sa 32.284 putnika, a Mostar International Airport četvrti sa 2.409 putnika.
Cijena kerozina
Komentirajući za Fenu trenutne geopolitičke okolnosti, zbog rata na Bliskom istoku i rasta cijena kerozina, direktor Mostarskog aerodroma, koji je u prva četiri mjeseca zabilježio rast putnika od 15 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. godine, a u aprilu od čak 100 posto, Marko Đuzel za Fenu je kazao da rast cijena kerozina, zasad nije direktno pogodio poslovanje mostarskog aerodroma. Međutim, aviokompanije su već zatražile reviziju postojećih ugovora.
Prema njegovim riječima, prijevoznici traže dodatne subvencije i povećanje cijena karata kako bi ublažili rast operativnih troškova.
“Vidjet ćemo koliko toga možemo ispuniti. Ako tim zahtjevima ne mognemo izaći u susret, onda definitivno u neko skorije vrijeme, ne samo u Mostaru, nego i drugdje, što se već i vidi, počet će rezanja. Zasad mi to održavamo, a vidjet ćemo dokada”, pojasnio je Đuzel dodajući kako je Eurowings “nešto sitno” podigao cijenu karata, a da Hrvatska vlada subvencionira letove za Zagreb.
“Problematični su malo letovi za Beograd, gdje se daje razlika gubitka, odnosno subvencija u smislu troškova prema aviokompaniji. Tu trenutno imamo pregovore, da vidimo u kojem smjeru će to ići”, kazao je Đuzel za Fenu.
Posmatrano globalno, zbog energetske neizvijesnosti, aviokompanije u Aziji i Evropi već smanjuju broj letova i pokušavaju ograničiti potrošnju goriva, američki prijevoznici zasad su nešto zaštićeniji zbog domaćih energetskih kapaciteta. Energetski stručnjaci ipak upozoravaju da nijedno tržište nije imuno na poremećaje izazvane krizom na Bliskom istoku i mogućim ograničenjima prolaza kroz Hormuški moreuz.
Mlazno gorivo, čini četvrtinu operativnih troškova
Mnoge azijske aviokompanije skraćuju svoje redove letenja i lete s dodatnim gorivom, praksa poznata kao “tankerisanje”, jer zalihe postaju ograničene, izvijestio je Reuters prošlog mjeseca.
„Mlazno gorivo je najviše pogođeno od svih rafiniranih goriva jer se proizvodi u najmanjim količinama“, rekao je za Forbes Patrick De Haan, šef analize tržišta nafte u GasBuddyju, dodajući da se samo oko 10 posto barela nafte koristi za proizvodnju mlaznog goriva.
Mlazno gorivo, koje obično čini i do četvrtine operativnih troškova aviokompanija, sredinom aprila je na američkoj berzi Argus Jet Fuel indeksu koštalo 4,24 dolara po galonu, što je porast od 70 posto otkako su SAD i Izrael prije šest sedmica pokrenuli zračne napade na Iran. Sve navedeno pokazuje da prijevoznici pokušavaju pronaći ravnotežu između održavanja mreže letova i finansijske održivosti.
Modernizacija aerodroma
Naveo je kako Mostarski aerodrom ostaje na tržištima: Zagreb, Beograd, Düsseldorf, Stuttgart i italjanskim gradovima Bari, Palermo, Rim i Bergam.
Ove sedmice u Mostaru je službeno počela i modernizacija aerodroma gdje će biti izgrađen novi dolazni terminal, ukupne vrijednosti 1,5 miliona KM.
Kada je o strukturi tržišta riječ, aviosaobraćaj četiri bh aerodroma fokusirana su na međunarodne letove, gotovo bez domaćeg saobraćaja, te su dominantno putnički, uz određeni cargo segment.
