Kina ulazi u igru: Peking želi kraj rata s Iranom zbog milijardi iz Zaljeva
Dok se američki predsjednik Donald Trump priprema za susret s kineskim liderom Xi Jinpingom u Pekingu, u fokusu razgovora bit će trgovina i biznis između dvije najveće svjetske ekonomije. Ipak, rat s Iranom nadvijat će se nad cijelim sastankom.
Iako je Kina imala koristi od američkih neuspjeha u sukobu s Iranom, rat na Bliskom istoku istovremeno ugrožava njene odnose sa zaljevskim državama i prijeti njenom ekonomskom modelu, smatraju analitičari.
„Hrabri odgovor Irana na američki napad održao je lekciju Trumpu. Trump ne može ucjenjivati Kinu, a kamoli Iran, takozvanom ‘umjetnošću dogovora’“, izjavio je Wang Yiwei, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Renmin u Pekingu.
Kina je jedini ozbiljan globalni rival Sjedinjenim Američkim Državama. Dvije sile vode žestoku konkurenciju u oblastima umjetne inteligencije, strateških minerala i pitanja Tajvana.
Američki neuspjeh da slomi Iran dočekan je s odobravanjem u Pekingu, a Kina nije ostala po strani tokom sukoba.
Prema ranijim izvještajima, Kina je Iranu nakon rata s Izraelom 2025. godine isporučila sisteme protivzračne odbrane, dok je neposredno prije novog napada 2026. godine Teheranu poslala i dronove kamikaze. Američki mediji kasnije su objavili da je Iran dobio i kineske prenosive raketne sisteme za protuzračnu odbranu.
Također se navodi da je Iran koristio sofisticirane kineske satelite za praćenje američkih vojnih baza u Zaljevu.
Zajednički interesi Washingtona i Pekinga
Pojedini stručnjaci upoređuju američko-izraelski rat protiv Irana sa „Sueckim momentom“ za SAD, aludirajući na krizu iz 1956. godine koja je označila početak kraja britanske dominacije na Bliskom istoku.
Bivši visoki američki zvaničnik Amos Hochstein izjavio je ovog mjeseca da će Iran „zauvijek“ kontrolirati Hormuški moreuz, uprkos američkoj blokadi iranskih luka. Istovremeno, SAD nisu uspjele uništiti iranske zalihe obogaćenog uranija niti veliki arsenal balističkih projektila.
Jake Werner iz Quincy instituta smatra da bi Kina bila ozbiljno zabrinuta da su SAD uspjele srušiti iransku vlast još u februaru.
„Peking vidi veoma moćnu Ameriku zaglavljenu u ratu i ne želi dodatno provocirati Washington“, rekao je Werner.
Ipak, uprkos rivalstvu, Kina i SAD imaju i zajedničke interese.
„I Kina i Amerika žele spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje i obje strane žele ponovno otvaranje Hormuškog moreuza“, rekao je Ahmed Aboudouh iz londonskog instituta Chatham House.
Pakistan, jedan od najbližih kineskih saveznika, trenutno posreduje u razgovorima između Washingtona i Teherana.
Samo dva dana nakon što je američki ministar finansija Scott Bessent pozvao Kinu da pojača diplomatske napore za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi doputovao je u Peking na razgovore s kineskim diplomatama.
Analitičari smatraju da Kina želi pokazati Amerikancima da ima utjecaj na Iran, ali i da iskreno želi kraj rata.
Trump je u ponedjeljak izjavio da je primirje s Iranom „na aparatima“, nakon što je odbacio iranski prijedlog za okončanje sukoba. Dan kasnije poručio je da mu kineska pomoć nije potrebna.
„Ne treba nam ničija pomoć kada je riječ o Iranu. Pobijedit ćemo, mirnim putem ili drugačije“, rekao je Trump novinarima.
Rat prijeti kineskim milijardama u Zaljevu
Kina ima vlastite razloge za zaustavljanje rata.
Sukob s Iranom snažno je pogodio azijske ekonomije koje zavise od nafte i plina iz Zaljeva. Indijski premijer Narendra Modi pozvao je građane da smanje potrošnju goriva i prestanu kupovati zlato.
Werner upozorava da bi američki saveznici poput Japana, Južne Koreje i Indije mogli ekonomski popustiti prije same Kine zbog zatvaranja Hormuškog moreuza.
„Peking voli kada slabe veze tih zemalja sa SAD-om, ali nije zadovoljan ekonomskom štetom jer je kineska ekonomija duboko povezana s njihovim tržištima“, objasnio je Werner.
Rat je dodatno skrenuo pažnju na kineske ekonomske veze s Iranom. Kina je prije rata kupovala oko 90 posto iranskog izvoza nafte, a američki zvaničnici sada sve više kritikuju te poslove.
Ipak, kineske investicije u Iran ne mogu se porediti s milijardama koje je Peking uložio u bogate zaljevske države.
Saudijska Arabija bila je među najvećim korisnicima kineskih infrastrukturnih ugovora u okviru inicijative „Pojas i put“, vrijednih oko 20 milijardi dolara samo tokom 2025. godine.
Kina je također jedan od najvećih stranih investitora u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, posebno u industrijskoj zoni Khalifa u Abu Dhabiju, gdje su kineske kompanije uložile milijarde dolara.
Državna kineska brodarska kompanija Cosco pretvorila je luku Khalifa u svoje glavno čvorište za Bliski istok.
„Kina je u zemlje Zaljeva uložila mnogo više novca nego u Iran. Problem je što rat sada ozbiljno ugrožava te investicije“, upozorio je Werner.
Prema riječima Ahmeda Aboudouha, Kina želi spriječiti zaljevske države da se direktno uključe u rat, za razliku od SAD-a koje ih, kako tvrdi, pokušavaju privući u sukob.
Peking se nada da bi se mogao proširiti model sporazuma koji je 2021. godine pomogao normalizaciji odnosa između Irana i Saudijske Arabije.
„Kina vjeruje da bi taj model mogao poslužiti za širu regionalnu stabilizaciju kada rakete i dronovi prestanu letjeti“, zaključio je Aboudouh.
