Kako Kina gomila hranu i vještačko đubrivo dok svijetu prijeti glad

Kina bi trebala prestati gomilati zalihe hrane i vještačkog đubriva kako bi se ublažila globalna kriza izazvana ratom u Iranu, poručio je bivši predsjednik Svjetske banke David Malpass u intervjuu za BBC.
Malpass, koji je ranije obavljao funkciju zamjenika američkog ministra finansija za međunarodne poslove tokom administracije Donalda Trumpa, govorio je uoči sastanka predsjednika SAD-a i Kine u Pekingu.
Prema njegovim riječima, Kina trenutno posjeduje najveće svjetske zalihe hrane i đubriva, dok ostatak svijeta pokušava osigurati osnovne resurse pred proljetnu sezonu sadnje.
„Kina ima najveće svjetske rezerve prehrambenih proizvoda i đubriva. Vrijeme je da prestane dodatno gomilati zalihe“, rekao je Malpass.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada su globalni lanci snabdijevanja ozbiljno ugroženi zbog zatvaranja Hormuškog moreuza, jedne od najvažnijih pomorskih ruta za transport energenata i sirovina.
Stručnjaci upozoravaju da bi poremećaji u isporuci đubriva mogli izazvati katastrofalne posljedice za proizvodnju hrane širom svijeta.
Direktor kompanije Yara, jednog od najvećih svjetskih proizvođača đubriva, ranije je upozorio da bi prekid snabdijevanja mogao značiti gubitak čak deset milijardi obroka sedmično na globalnom nivou, dok bi najsiromašnije zemlje pretrpjele najteže posljedice.
Svein Tore Holsether izjavio je za BBC da bi smanjena upotreba đubriva mogla dovesti do manjih prinosa usjeva i izazvati globalni rat za hranu.

Kina ograničila izvoz đubriva
Kina je još od marta obustavila izvoz pojedinih vrsta đubriva, pravdajući taj potez potrebom zaštite domaćih zaliha.
Ta odluka nastavak je restrikcija koje Peking postepeno uvodi još od 2021. godine.
Prošle godine Kina je proizvodila oko 25 posto ukupnog svjetskog đubriva, dok je vrijednost izvoza premašila 13 milijardi dolara.
Malpass smatra da Kina, kao druga najveća ekonomija svijeta, više ne može tvrditi da ima status zemlje u razvoju.
„Predstavljaju se kao država u razvoju, iako su druga najveća ekonomija na svijetu i u mnogim segmentima izuzetno bogata zemlja“, rekao je.
Dodao je da Kina i dalje koristi privilegije koje imaju zemlje u razvoju u okviru Svjetske trgovinske organizacije i Svjetske banke, iako realnost pokazuje potpuno drugačiju sliku.
Peking odbacuje optužbe
Kineska ambasada u Washingtonu odbacila je Malpassove tvrdnje.
Portparol ambasade Liu Pengyu saopštio je da je Kina posvećena očuvanju stabilnosti globalnog tržišta hrane i đubriva.
„Uzroci trenutnih poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja potpuno su jasni i odgovornost se ne može prebacivati na Kinu“, naveo je Liu.
Govoreći o statusu Kine kao zemlje u razvoju, poručio je da je taj status međunarodno priznat i zasnovan na činjenicama.
„Kina je najveća zemlja u razvoju na svijetu i ima legitimno pravo zadržati taj status“, dodao je.

Hormuški moreuz ostaje ključ globalne krize
Komentarišući sukob u Iranu i sve slabije izglede za primirje, Malpass je pozvao međunarodnu zajednicu da podrži napore SAD-a za rješavanje krize.
„Ne možete imati odmetnutu državu koja raspolaže plutonijem i istovremeno blokira Hormuški moreuz“, rekao je.
Ipak, izrazio je nadu da bi upravo Kina mogla igrati važnu ulogu u smirivanju situacije, jer njena ekonomija direktno zavisi od slobodne trgovine i otvorenih pomorskih puteva.
„Kina ima ogromnu korist od slobodnog protoka robe morem. Kontrolišu veliki dio transporta, posjeduju kontejnere i ostvaruju ogromne profite kroz svjetsku trgovinu. Zato bi i sama Kina bila veliki gubitnik ukoliko bi Iran preuzeo kontrolu nad Hormuškim moreuzom“, naglasio je Malpass.
Amerikance očekuju nova poskupljenja
Govoreći o američkoj ekonomiji, Malpass je upozorio da građane SAD-a u narednom periodu očekuju nova poskupljenja.
Prema njegovim riječima, cijene brojnih proizvoda nastavit će rasti, iako tržište rada za sada ostaje stabilno.
„Očekujem dalji rast cijena kod mnogih proizvoda“, rekao je.
Ipak, dodao je da snažni podaci o zaposlenosti pokazuju da je američka ekonomija i dalje otporna uprkos globalnim krizama i pritiscima inflacije.