Njemački gigant ulazi u borbu za evropski digitalni suverenitet
Kada je nizozemsko Ministarstvo pravde tražilo ponude za pružanje cloud usluga za svoje osjetljive državne podatke, nije se obratilo Amazonu, Microsoftu ili Googleu. Obratilo se kompaniji koja prodaje avokado za euro i po. Schwarz Group, matična kompanija Lidla i Kauflanda, najvećeg evropskog maloprodajnog lanca, tiho je izgradila najznačajniji dio digitalne infrastrukture starog kontinenta, i to ne u Silicijskoj dolini, već u ravnicama Brandenburga na istoku Njemačke.
Nosilac tog projekta je STACKIT, cloud ogranak grupacije, koji djeluje kroz digitalni odjel Schwarz Digits. Ono što je 2018., počelo kao interni IT projekt, način upravljanja podacima iz 14.200 prodavnica u 32 zemlje bez ustupanja povjerljivih informacija stranim serverima, razvilo se u potpuno komercijalnu cloud platformu kojoj danas vjeruju Evropska komisija, centralna banka Nizozemske i njemačka savezna agencija za kibernetičku sigurnost. U tom procesu, jedan trgovački lanac postao je dijelom odgovora na jedno od najvažnijih geopolitičkih pitanja Evrope.
Kontinent koji je internet izgradio na tuđem tlu
Evropska ovisnost o američkoj cloud infrastrukturi nije teorija zavjere, već činjenica s mjerljivim pravnim posljedicama. Amazon Web Services, Microsoft Azure i Google Cloud zajedno drže ogromnu većinu evropskog cloud tržišta. Godinama se to smatralo prihvatljivim kompromisom: jeftino, pouzdano i globalno prilagodljivo. Zatim je Amerika usvojila CLOUD zakon.
Ovaj zakon, usvojen 2018. godine pod nazivom Clarifying Lawful Overseas Use of Data Act (Zakon o legalnog korištenja podataka izvan zemlje), daje američkim vlastima pravo da primoraju američke kompanije da predaju na uvid podatke pohranjene bilo gdje u svijetu, uključujući servere fizički smještene unutar Evropske unije i to bez dozvole evropskog suda. Zakon takođe ne zahtijeva ni da ponuđači cloud usluga obavijeste vlasnika podataka da se njihovi podaci izuzimaju na uvid. Dovoljno je da podaci budu u “posjedu, nadležnosti ili pod kontrolom” američkog subjekta. Za evropske vlade, bolnice, banke i namjenske kompanije koje koriste AWS ili Azure za osjetljive operacije, to je stvorilo neugodnu realnost: njihovi najpovjerljiviji podaci udaljeni su samo jedan američki sudski nalog od pristupa stranih vlasti.
Velike tehnološke kompanije odgovorile su ponudama “suverenog clouda”. AWS je u januaru 2026., pokrenuo svoj European Sovereign Cloud u Brandenburgu, uz ulaganje od 7,8 milijardi eura, tvrdeći da nove njemačke pravne strukture garantuju stvarnu zaštitu od utjecaja Washingtona. Pravni eksperti koji su radili sa evropskim vladama na ovom pitanju ne slažu se sa tvrdnjama iz Amazona. Sve dok je matična kompanija američka, tvrde oni, rizik od CLOUD zakona postoji; samo se premješta na viši nivo. Upravo tu pravnu nejasnoću nastoji popuniti STACKIT.
Od kasa do servera: Investicija vrijedna 11 milijardi eura
Preokret Schwarz grupacije prema cloud uslugama ima obrise klasične industrijske transformacije: velika kompanija shvatila je da je razvila nešto vrijedno za vlastite potrebe i odlučila je to ponuditi drugima. Okidač je bio interni logistički sistem nazvan “auto-dispo”, sistem na AI pogon za automatsko naručivanje robe za Lidlovu mrežu prodavnica koji dnevno obrađuje više od 100 gigabajta podataka iz 500 izvora. Ako infrastruktura može podnijeti takvo opterećenje bez problema, može podnijeti gotovo sve.
Danas su njihove ambicije znatno veće. Grupajica ulaže sokro 11 milijardi eura u novi mega kampus u Lübbenauu, Brandenburgu, koji se prostire preko 13 hektara zemlje s ciljanih 200 megavata kapaciteta raspoređenih u šest namjenski izgrađenih objekata. U kombinaciji s postojećim centrima u Neckarsulmu i Ellhofenu u Njemačkoj te u Ostermiethingu u Austriji, koji je znatno ekonomičniji od datacentara drugih kompanija, fizička infrastruktura STACKIT-a više nije sporedni projekt maloprodaje. To je ozbiljan pokušaj ulaska u mega projekte.
Ključno je da se finansira na način koji Silicijska dolina teško može kopirati. Schwarz Group je privatna, porodična kompanija bez javnih dioničara koji zahtijevaju kvartalne rezultate. Njen maloprodajni biznis vrijedan 175 milijardi eura, koji je u fiskalnoj 2024., porastao za 4,9%, osigurava stabilan izvor finansiranja kakav većina evropskih tehnoloških startupa može samo zamišljati. Schwarz Digits, divizija koja obuhvata STACKIT i njegov kibernetički ogranak XM Cyber (kupljen za 700 miliona dolara 2021.), ostvarila je 1,9 milijardi eura prihoda u svojoj prvoj punoj fiskalnoj godini. Bez rizičnog kapitala.
Tržišna održivost projekta
Tržište je također počelo pozitivno reagovati ovaj projekat. Početkom 2026., nizozemsko Ministarstvo pravde potpisalo je okvirni sporazum kojim STACKIT postaje službena cloud alternativa za nizozemsku vladu, nakon rigorozne procjene utjecaja na zaštitu podataka. Evropska komisija dodijelila je STACKIT-u dio ugovora o suverenom cloudu vrijednog 180 miliona eura zajedno s još tri evropska pružatelja usluga. Centralna banka Nizozemske priključila se s ciljem smanjenja zavisnosti od američke infrastrukture. Nijednog od ovih klijenata ne zanima to što STACKIT također prodaje konzervirani paradajz. Ono što ih zanima jeste da su njegovi serveri isključivo podložni evropskim pravom, da njegova matična kompanija ne može biti predmet naloga američkog Ministarstva pravde i da njegove dioničare ne mogu potkupiti strane vlade.
Evropa je dugo žalila zbog svog izostanka iz prvog talasa digitalne ekonomije. Nije stvorila ni svoj Amazon ni Google, niti vlastitog mega igrača. Sada, u preokretu koji niko u tehnološkoj strategiji nije predvidio, moguće je da prazninu popuni trgovački lanac, ne kroz remetilačku inovaciju, već kroz industrijski obim, strpljivi kapital i ono što Silicijska dolina ne može proizvesti: evropski identitet.
