Nafta skočila na najviši nivo u posljednje četiri godine, zabrinutost sve veća
Cijene nafte naglo su porasle zbog sve veće zabrinutosti da bi sukob između SAD i Irana mogao dodatno eskalirati. Ključni problem je zatvaranje Hormuškog moreuza, jedne od najvažnijih ruta za transport nafte i plina, što izaziva poremećaje u globalnoj opskrbi i podiže cijene širom svijeta.
Cijena nafte kratko je dostigla 126 dolara po barelu u četvrtak, što je njen najviši nivo u posljednje četiri godine, dok su trgovci zabrinuti zbog moguće eskalacije rata između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Brent nafta, globalni referentni standard, tokom noći je porasla na 126,41 dolar po barelu, prije nego što je pala za 1,5% na 116,3 dolara zbog smanjenog obima trgovanja. WTI nafta, američki standard, ostala je uglavnom stabilna na 106,7 dolara po barelu.
Prosječna cijena benzina u SAD dostigla je četverogodišnji maksimum od 4,30 dolara po galonu, prema najnovijim podacima organizacije AAA.
Analitičari Deutsche Banke navode da je glavni razlog skoka cijena izvještaj portala Axios, koji sugerira da se i dalje razmatra mogućnost eskalacije sukoba.
Dodatni faktor rasta cijena su i specifičnosti terminskih ugovora za naftu. Junski ugovor ističe, pa se trgovanje prebacilo na julski, koji se trguje iznad 110 dolara po barelu.
Globalne cijene nafte rastu već osam dana zaredom, jer su pregovori između SAD i Irana zastali, a Hormuški moreuz, ključna ruta za transport energije, ostaje praktično zatvoren.
Tržište nafte sada se više fokusira na stvarni nedostatak ponude i dugoročne prijetnje snabdijevanju, dok prijetnja eskalacije sukoba i dalje raste.
Bivši američki predsjednik Donald Trump izjavio je da želi nastavak pomorske blokade iranskih luka, a američki zvaničnici već pripremaju planove za produženje blokade, uključujući dugotrajnije zatvaranje Hormuškog moreuza.
Iranski vojni savjetnik Mohsen Rezaei upozorio je da će Iran odgovoriti ukoliko se blokada nastavi.
Mogućnost daljnjih vojnih akcija na Bliskom istoku stavila je trgovce u stanje pripravnosti. Svaka eskalacija ili napad na energetsku infrastrukturu mogao bi dodatno ubrzati rast cijena nafte.
Istovremeno, veće cijene nafte mogle bi smanjiti globalnu potražnju, što se već djelimično primjećuje.
Broj tankera koji prolaze kroz Hormuški moreuz drastično je opao od početka rata krajem februara, što Međunarodna agencija za energiju naziva najvećim poremećajem u opskrbi u historiji.
Posljedice za potrošače
Dugotrajni prekid izvoza energije s Bliskog istoka predstavlja ozbiljan problem za globalnu ekonomiju. Neke zemlje već se suočavaju s nestašicama goriva, rastom inflacije i padom potrošnje.
Ekonomisti upozoravaju da bi produženi poremećaji mogli izazvati globalnu recesiju u drugoj polovini godine.
Rast cijena nafte znači i skuplje proizvode poput plastike, sintetičke gume i tekstila. Već sada nedostatak utiče na proizvode kao što su medicinske rukavice, instant rezanci i kozmetika, posebno u Aziji.
Stručnjaci smatraju da će cijene nafte nastaviti rasti dok se Hormuški moreuz ponovo trajno ne otvori, ali trenutno niko ne može sa sigurnošću reći kada bi se to moglo dogoditi.
