Nafta prelazi 116 dolara nakon što je Trump rekao da želi „uzeti naftu“ u Iranu
Kako piše CNN, cijene nafte porasle su u ponedjeljak, pri čemu je Brent prešao 116 dolara po barelu, nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa i napada na Izrael koje su izveli jemenski Huti uz podršku Irana, što je dodatno pojačalo strahove od eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Globalni referentni Brent dostigao je 116,5 dolara po barelu, prije nego što je blago pao na 114,6 dolara, što predstavlja rast od 1,8 posto tokom dana. Američki referentni WTI porastao je za oko 1 posto i iznosio približno 101 dolar po barelu.
Trump je u intervjuu za Financial Times, objavljenom u nedjelju, izjavio da želi „uzeti naftu u Iranu“ te da bi mogao preuzeti kontrolu nad ostrvom Kharg, preko kojeg se odvija oko 90 posto iranskog izvoza nafte. Taj potez uporedio je sa američkim operacijama u Venecueli, gdje Sjedinjene Američke Države, prema navodima lista, planiraju dugoročno kontrolisati naftnu industriju nakon preuzimanja vlasti od autoritarnog lidera Nicolása Madura u januaru.
Dodatnu zabrinutost izazvalo je uključivanje Huta u sukob tokom vikenda, kada su u subotu izveli napade na Izrael. Postoji bojazan da bi pobunjenici mogli zatvoriti moreuz Bab el Mandeb, ključnu tačku koja povezuje Crveno more sa globalnim pomorskim rutama.
U međuvremenu, Sjedinjene Američke Države su tokom protekle sedmice rasporedile hiljade vojnika na Bliskom istoku. Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf optužio je u nedjelju SAD da „tajno planiraju kopnenu invaziju“, istovremeno naglašavajući da su iranske snage spremne i da „čekaju“ američke trupe.
Cijene sirove nafte porasle su za više od 50 posto tokom marta, nakon rata između SAD-a i Izraela protiv Irana. Brent je u petak zaključio trgovanje na 112,57 dolara, što je najviši nivo od 2022. godine. Prije napada SAD-a i Izraela na Iran 28. februara, cijena Brent nafte bila je oko 73 dolara po barelu. Nakon toga, Teheran je ograničio prolaz kroz Hormuški moreuz, kojim inače prolazi oko petine globalne ponude nafte.
Uprkos znakovima intenziviranja sukoba, Trump je u nedjelju izjavio novinarima u avionu Air Force One da pregovori sa Iranom idu „vrlo dobro“, dodajući da je Teheran prihvatio većinu zahtjeva iz američkog plana od 15 tačaka za okončanje rata. Iranski zvaničnici ranije su izražavali sumnju u ovaj plan, koji navodno uključuje obavezu da Iran neće razvijati nuklearno oružje, predaju visoko obogaćenog uranija i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.
Ministri vanjskih poslova Pakistana, Saudijske Arabije, Egipta i Turske također rade na okončanju sukoba. Sastanak održan u nedjelju ocijenjen je kao „veoma produktivan“, izjavio je pakistanski ministar vanjskih poslova Ishaq Dar, dodajući da će Pakistan u narednim danima posredovati u razgovorima između SAD-a i Irana.
Investitori su sve zabrinutiji zbog razvoja situacije. Analitičari upozoravaju da bi produženi sukob mogao imati ozbiljne posljedice po globalnu ekonomiju.
Jim Reid iz Deutsche Bank istakao je da nema jasnih znakova skorog završetka sukoba, te da tržišta već uračunavaju mogućnost dugotrajnog rata. Indeks S&P 500 zabilježio je pad petu sedmicu zaredom, što je najduži negativni niz od 2022. godine.
Na azijskim tržištima zabilježen je pad, posebno u Seulu i Tokiju, dok su evropska tržišta tokom dana uglavnom rasla. Američki fjučersi ukazivali su na blago pozitivan početak trgovanja.
Analitičari Macquarie Group upozoravaju da bi cijena Brent nafte mogla dostići 200 dolara po barelu ukoliko se rat nastavi do kraja juna, što bi značilo cijenu benzina u SAD-u od oko 7 dolara po galonu. Vjerovatnoća takvog scenarija procjenjuje se na 40 posto.
U alternativnom scenariju, kojem se daje vjerovatnoća od 60 posto, sukob bi mogao završiti do kraja ovog mjeseca, što bi dovelo do brzog pada cijena nafte. Ipak, cijene bi ostale iznad nivoa prije rata i naredne godine bi se kretale oko 80 dolara po barelu.
Ukoliko se sukob uskoro smiri, ekonomske posljedice mogle bi biti ograničene, uz blago usporavanje globalnog rasta u odnosu na prethodnu godinu.
