Gašenje reklamnih panoa, zatvaranje škola, ograničeno korištenje klime – na koje se sve načine države nose s naftnom krizom
Rat u Iranu i gotovo potpuna blokada Hormuškog tjesnaca primorali su nekoliko zemalja da uvedu mjere kojima značajno smanjuju potrošnju energije i goriva kako bi se suprotstavile krizi koju je Međunarodna agencija za energiju opisala kao „najveće prekidanje snabdijevanja u historiji globalnog naftnog tržišta.“
Teheran je praktično zaustavio kretanje gotovo svih brodova kroz Hormuški tjesnac, koji se koristi za transport oko 20% svjetske nafte, dok se rat SAD-a i Izraela protiv Irana nastavlja.
To je potisnulo globalne cijene sirove nafte iznad 100 dolara po barelu, sa oko 67 dolara prije početka sukoba, i rezultiralo dnevnim deficitom snabdijevanja od oko 15 miliona barela.
Zemlje u Aziji i Africi, koje u velikoj mjeri ovise o naftnim isporukama s Bliskog istoka, najviše su pogođene i zbog toga su smanjile potrošnju energije.
Potrošači u SAD-u također su pogođeni rastom cijena sirove nafte, pri čemu je prosječna cijena benzina porasla za oko 35% u posljednjem mjesecu, na 3,983 dolara po galonu.
Kako se Indija nosi s krizom goriva
Ukapljeni naftni gas (LPG) je ključna roba u domaćinstvima širom najnaseljenije zemlje svijeta, gdje se koristi kao gorivo za kuhanje. Indija uvozi 60% ukupnog LPG-a koji konzumira, a 90% tog uvoza prolazi kroz Hormuški tjesnac.
Foto/AFP putem Getty Images/Forbes
Kriza s gorivom navela je indijsku vladu da primijeni Zakon o osnovnim potrepštinama, koji daje prioritet domaćim potrošačima LPG-a u odnosu na kompanije poput hotela i ugostiteljskih servisa.
Vlada je također uvela minimalni razmak od 25 dana između rezervacija LPG cilindara za urbana domaćinstva. Gorivo za kuhanje dostavlja se većini domaćinstava putem subvencionisanih LPG cilindara na kućni prag od strane državnih naftnih kompanija.
Nove mjere ograničavaju rezervacije na jedan cilindar svakih dvadeset i pet dana. Mnoge firme, posebno velike IT kompanije, potiču zaposlene da “ponesu vlastitu hranu” na posao dok smanjuju kapacitete kantina i malih restorana u prostorijama kompanije.
Kako Kina odgovara na krizu
Ranije ovog mjeseca Kina je uvela zabranu izvoza prerađenog goriva u nastojanju da izbjegne domaći manjak goriva. Prema Reutersu, zabranu je uvela Nacionalna komisija za razvoj i reforme (NDRC), a odnosi se na sve pošiljke benzina, dizela i avio-goriva.
Foto/NurPhoto putem Getty Images/Forbes
Međutim, izvještaji govore o dugim redovima na benzinskim pumpama i panici zbog straha da će gorivo nestati. Kina je ipak u većoj mjeri zaštićena od krize u odnosu na druge azijske zemlje, zahvaljujući velikim rezervama goriva i višedecenijskim ulaganjima u obnovljive izvore energije.
Šta je s drugim južnoazijskim zemljama
Ostale zemlje Južne Azije također su teško pogođene, a Pakistan je odgovorio uvođenjem radne sedmice od četiri dana, dvosedmičnih zatvaranja škola i smanjenjem državnih naknada za gorivo za 50%. Šri Lanka je također zatvorila škole dok je uvela raspodjelu goriva putem QR sistema Nacionalne kartice za gorivo.
Ovaj sistem ograničava sedmičnu potrošnju na 25 litara benzina za automobile i 20 litara za trotočkaše tuk-tuk. Vlada Bangladeša bila je prisiljena da ranije ovog mjeseca uvede sistem racioniranja goriva nakon što je zabrinutost zbog nestašice izazvala paniku i nagomilavanje goriva na pumpama.
Kako zemlje Jugoistočne Azije odgovaraju na naftnu krizu
U videu koji je privukao veliku pažnju na društvenim mrežama, istaknuti tajlandski TV voditelji su tokom live emitovanja skidali sako kako bi ohrabrili ljude da smanje korištenje klima-uređaja i potrošnju energije. Vlada zemlje savjetuje kancelarije da postave temperaturu klima-uređaja na 26-27 °C, smanje korištenje liftova i potiču zajedničke vožnje.
Na Filipinima je predsjednik Ferdinand Marcos proglasio jednogodišnje stanje energetske hitnosti, upozoravajući da trenutni sukob predstavlja „neposrednu opasnost od kritično niske opskrbe energijom.“ Kako bi zadržali cijene električne energije pod kontrolom, vlada planira povećati proizvodnju iz termoelektrana na ugljen.
Kako afričke zemlje reagiraju
Egipat je, kako bi smanjio potrošnju energije, naredio zatvaranje tržnih centara i restorana do 21 sat svakog dana. Zvaničnici su također obustavili korištenje rasvjete na bilbordima i naredili zatvaranje vladinih ureda do 18 sati.
Etiopija je, radi potencijalnih nestašica, uspostavila listu prioriteta za dodjelu goriva, pri čemu su prioriteti sigurnost i odbrana, ključni javni projekti, proizvođači i izvoznici, komercijalne farme i javni prevoz.
Prošle sedmice Međunarodna agencija za energiju objavila je listu od 10 mjera za smanjenje potrošnje goriva i ublažavanje krize.
Mjere uključuju prošireni rad od kuće, smanjenje ograničenja brzine na autoputevima, poticanje javnog prevoza i zajedničkih vožnji, izbjegavanje avionskog saobraćaja i prelazak sa naftnih goriva za kuhanje na alternative poput električnih šporeta.
Siladitya Ray, Forbes
