Ekonomske posljedice i pregovaračke prepreke u sukobu između SAD-a i Irana

Prepreke za okončanje rata postaju sve izraženije dok Sjedinjene Američke Države i Iran iznose potpuno suprotstavljene zahtjeve, navodi CNN.

Prije gotovo tačno mjesec dana, specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff i Jared Kushner indirektno su razgovarali s iranskim predstavnicima u Geneva, dok je administracija predsjednika Donald Trump i dalje isticala diplomatiju kao prioritet. Samo dva dana kasnije, SAD i Izrael pokrenuli su rat protiv Irana.

Sada Washington ponovo pokušava otvoriti put ka pregovorima, nakon što je Trump početkom sedmice promijenio stav i objavio da dvije zemlje pregovaraju o okončanju sukoba. Ipak, prema pisanju CNN, put do pregovaračkog stola i dalje je opterećen ozbiljnim preprekama, uprkos optimističnim porukama iz Bijele kuće.

Saveznici iz Zaljeva i Evrope s rastućom zabrinutošću prate razvoj situacije zbog izostanka konkretnog napretka ka pregovorima ili čak uspostavi primirja. Iako postoje pokušaji organizacije sastanka između dvije strane, izvori navode da je takav susret malo vjerovatan u skorijem periodu zbog dubokog jaza u zahtjevima.

Prijetnja nastavka vojnih operacija SAD-a i Izraela i dalje dominira nad mogućim pregovorima. Istovremeno, Tehran vjeruje da sada raspolaže snažnim strateškim adutom, gotovo potpunom kontrolom nad Hormuškim moreuzom, ključnom arterijom svjetske trgovine energentima.

Jedan regionalni izvor istakao je za CNN da se osnovni uslovi moraju usaglasiti prije početka pregovora, dodajući da je Iran odlučno odbio maksimalističke zahtjeve.

Ranije ove sedmice, SAD je putem Pakistan Iranu dostavio listu od 15 zahtjeva, uključujući odricanje od nuklearnog oružja, preuzimanje visoko obogaćenog urana od strane SAD-a, ograničenje odbrambenih kapaciteta, te prekid podrške regionalnim saveznicima.

Prema riječima Nate Swansona, ako je to stvarni stav Washingtona, šanse za uspješne pregovore praktično ne postoje.

Izrael, kao ključni akter sukoba, izražava zabrinutost da bi SAD mogao proglasiti privremeno primirje kako bi otvorio prostor za pregovore, ali istovremeno ostaje duboko skeptičan prema mogućnosti stvarnog napretka.

Prema izraelskim izvorima, maksimalni ustupci koje Iran može ponuditi ne dosežu ni minimum zahtjeva SAD-a. Iako Tel Aviv neke elemente američkog pristupa vidi kao korisne, posebno u vezi s nuklearnim programom Irana, dugoročno postoji bojazan da eventualni sporazum neće otkloniti sve sigurnosne prijetnje.

Iran, s druge strane, smatra da SAD i dalje nameće izbor između kapitulacije i eskalacije, dok i sam iznosi zahtjeve koje druga strana smatra jednako nerealnim.

U srijedu je iranski zvaničnik iznio vlastitu listu zahtjeva, uključujući potpuni prekid napada, garancije da se rat neće ponoviti, jasno definisanu ratnu odštetu, obustavu svih vojnih operacija, te priznanje suvereniteta Irana nad Hormuškim moreuzom.

Nema jasnog izlaza iz krize

Kako navodi CNN, sposobnost Irana da utiče na promet kroz Hormuški moreuz već je izazvala rast cijena goriva i potresla globalna tržišta. Ovaj faktor dodatno komplikuje pregovore, dok posrednici trenutno nemaju jasnu predstavu kako bi održiv sporazum mogao izgledati.

Dio saveznika SAD-a zagovara hitan prekid borbi i normalizaciju pomorskog prometa, dok drugi insistiraju na sveobuhvatnom sporazumu. Ambasador UAE u SAD-u Yousef Al Otaiba naglašava da primirje nije dovoljno i da je potreban konačan dogovor koji će obuhvatiti sve sigurnosne prijetnje.

Iran zvanično negira direktne pregovore sa SAD-om, iako ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi potvrđuje razmjenu poruka putem posrednika.

Istovremeno, Bijela kuća tvrdi da razgovori traju i da su produktivni. Američki zvaničnici rade na organizaciji sastanka u Pakistan, gdje bi se razmatrao mogući izlaz iz sukoba, a kao potencijalni učesnik spominje se potpredsjednik JD Vance.

Ipak, planovi ostaju neizvjesni, a kao alternativna lokacija razmatra se i Turska.

U međuvremenu, saveznici iz Zaljeva upozoravaju Washington da ne širi sukob slanjem kopnenih snaga ili zauzimanjem iranskih strateških tačaka, jer bi to moglo izazvati ozbiljne posljedice, uključujući širenje sukoba i destabilizaciju regiona.

I dok diplomatija tapka u mjestu, mogućnost nove eskalacije i dalje visi u zraku. Oko 1.000 američkih vojnika iz 82. zračno-desantne divizije očekuje se u regionu, dodatno podižući tenzije.

Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt upozorila je da, ukoliko Iran ne prihvati trenutnu realnost, predsjednik Trump je spreman na snažan i odlučan odgovor.