Čak i uz novu tehnologiju, neki sudari su i dalje previše rizični

Moderna tehnologija vozila, sofisticirani sistemi pomoći vozaču i unaprijeđena infrastruktura doprinijeli su značajnom napretku sigurnosti na cestama posljednjih godina. Ipak, određene vrste saobraćajnih nezgoda i dalje su prisutne. Posebno se izdvajaju sudari s drvećem, pješacima, biciklistima i drugim učesnicima u saobraćaju na dva točka, kao i naleti otpozadi u kojima učestvuju kamioni. Brzina, nepažnja i mrtvi uglovi među glavnim su razlozima ovih nesreća.

To su ključni nalazi istraživanja koje je nedavno objavila njemačka kompanija DEKRA, specijalizirana za ispitivanje vozila, tehničke preglede i analizu sudara. Ova procjena dio je njihovog Izvještaja o sigurnosti na cestama za 2025. godinu, pod nazivom „Mobilnost u svijetu koji se mijenja“.

„Iako su savremeni automobili opremljeni sistemima kontrole stabilnosti, upozorenjima na napuštanje saobraćajne trake i naprednim sistemima zaštite putnika, ova tehnologija ne može prkositi zakonima fizike“, izjavila je Stefanie Ritter, istraživačica sudara u kompaniji DEKRA

Sudari s drvećem među najopasnijima

U izvještaju se navodi da, iako vozila postaju sve inteligentnija, ceste sigurnije, infrastruktura robusnija, a broj smrtnih saobraćajnih nezgoda dugoročno opada, određene vrste sudara i dalje predstavljaju ozbiljan rizik. Razlozi za to uključuju dostizanje granica tehnologije i neadekvatnu infrastrukturu.

Sudari s drvećem i dalje spadaju među najteže saobraćajne nezgode na seoskim cestama. Istraživači ističu da je često dovoljan samo trenutak nepažnje ili neprilagođena brzina da vozilo izgubi kontrolu, naročito na mokrim ili zaprljanim kolovozima.

Izvještaj preporučuje mjere za smanjenje rizika, poput postavljanja zaštitnih barijera oko postojećeg drveća, sadnje novog drveća na dovoljnoj udaljenosti od ceste i osiguravanja prilagođene brzine kretanja vozila.

Prema istraživanju, preventivni sistemi kao što su upozorenja na napuštanje saobraćajne trake, asistentski sistemi zasnovani na kamerama i umreženi senzori u vozilima mogli bi reagovati u ranoj fazi prije nego što vozilo počne kliziti i time imati ključnu ulogu u sprečavanju nezgoda.

Pješaci i učesnici na dva točka posebno ugroženi

Pješaci i učesnici u saobraćaju na dva točka posebno su izloženi riziku u sudarima. Brojne strategije, poput dizajna vozila prilagođenog pješacima, sistema za automatsko kočenje pri detekciji pješaka, smanjenja brzina u urbanim sredinama, boljeg osvjetljenja i kampanja za podizanje svijesti javnosti, doprinijele su smanjenju broja smrtnih slučajeva među pješacima.

Međutim, kako se navodi u izvještaju, „ti pokazatelji već nekoliko godina stagniraju ili u nekim zemljama ponovo rastu“.

Ako bi se u većem obimu primjenjivale mjere poput unapređenja infrastrukture, jasne i uočljive saobraćajne signalizacije te promjena ponašanja učesnika u saobraćaju, mogle bi se spriječiti nezgode ili barem smanjiti njihove posljedice za ove rizične grupe.

Sudari između kamiona koji skreću i biciklista ili pješaka, izazvani mrtvim uglovima, i dalje predstavljaju ozbiljnu opasnost. Sistemi pomoći vozaču koji daju zvučna i vizuelna upozorenja ili aktiviraju automatsko kočenje mogu smanjiti ovaj rizik. Ipak, mnogi stariji kamioni nemaju takve sisteme, pa se u izvještaju navodi da „čak ni najbolji senzori ne mogu detektovati svaku opasnost, na primjer kada su biciklisti zaklonjeni parkiranim vozilima“.

Jedna sekunda nepažnje može biti kobna

Automatsko kočenje u nuždi, adaptivni tempomat te sistemi za upozorenje i sprečavanje napuštanja saobraćajne trake doprinijeli su smanjenju broja naleta otpozadi u koje su uključeni kamioni. Ipak, uprkos ovim tehnološkim dostignućima, nedovoljno poznavanje načina rada ovih sistema, kao i ometanja uzrokovana pametnim telefonima i umor, i dalje su među glavnim uzrocima teških saobraćajnih nezgoda.

U budućnosti bi komunikacija između vozila, kao i između vozila i infrastrukture, mogla igrati ključnu ulogu, pružajući rana upozorenja o potencijalnim opasnostima i dodatno povećavajući sigurnost na cestama. Kampanje javnog informiranja također mogu podići svijest o konkretnim opasnostima i pomoći u sprečavanju tragedija.

Tanya Mohn, saradnica Forbesa