Trump razmatra nove carine protiv zemalja koje se protive njegovim planovima aneksije Grenlanda

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je da razmatra uvođenje novih carina zemljama koje se protive njegovim ambicijama da anektira Grenland.

Trump već mjesecima insistira na tome da bi SAD trebale kontrolisati najveće ostrvo na svijetu, izjavivši ranije ove sedmice da bi sve osim toga bilo „neprihvatljivo“.

On tvrdi da bi preuzimanje ove arktičke teritorije, koja ima poluautonomni status i pripada NATO saveznici Danskoj, služilo nacionalnim sigurnosnim interesima SAD-a i istovremeno ojačalo odbrambeni savez.

Govoreći u petak u Bijeloj kući, Trump je sugerisao da bi zemlje koje ne podrže taj plan mogle biti kažnjene carinama.

„Mogao bih uvesti carine zemljama ako ne budu saglasne s Grenlandom, jer nam je Grenland potreban, potreban nam je zbog nacionalne sigurnosti“, rekao je Trump tokom događaja posvećenog zdravstvenoj zaštiti. Predsjednik je ovu izjavu dao dok je objašnjavao kako je ranije koristio carine kako bi prisilio druge zemlje na saradnju u vezi s planom snižavanja cijena lijekova u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ovo je prvi put da je predložio korištenje uvoznih poreza za unapređenje pitanja Grenlanda, ali nije precizirao koje bi zemlje mogle biti na meti niti na koje bi se ovlasti pozvao.

Grenland je bogat prirodnim resursima, uključujući naftu, gas i rijetke zemne minerale. Njegova lokacija između Sjeverne Amerike i Arktika čini ga idealnim za sisteme ranog upozorenja na raketne napade i nadzor plovila u regiji.

Kontrola SAD-a nad ovom teritorijom nailazi na protivljenje ne samo Danske i Grenlanda već i više drugih zemalja, a podržava je svega 25 posto Amerikanaca, prema anketi CNN-a.

Dugogodišnji savezi

Iznošenjem mogućnosti da najveća i najmoćnija članica NATO-a kupi ili anektira teritoriju druge članice, Trumpove izjave dovele su do krize decenijama starog, od SAD-a predvođenog sigurnosnog saveza u Evropi.

Njegovo nastojanje da preuzme kontrolu nad Grenlandom izazvalo je ogorčenje među evropskim državama.

Danska je upozorila da bi napad na Grenland faktički značio kraj NATO-a i u srijedu je objavila da proširuje svoje vojno prisustvo na tom području, „u bliskoj saradnji s NATO saveznicima“.

Francuska, Njemačka, Holandija, Finska, Norveška i Švedska od tada su potvrdile da će ove sedmice rasporediti vojno osoblje na ostrvu.

Kanada i Francuska saopćile su da planiraju otvoriti konzulate u Nuuku, glavnom gradu Grenlanda, u narednim sedmicama.

Ranije ove sedmice, danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen i njegova grenlandska kolegica Vivian Motzfeldt posjetili su Bijelu kuću na sastancima o Trumpovom planu, koji nisu donijeli konkretne rezultate.

Rasmussen je rekao da su imali „otvoren, ali i konstruktivan razgovor“ s potpredsjednikom JD-om Vanceom i državnim sekretarom Marcom Rubiom, ali da se njihovi „pogledi i dalje razlikuju“.

Ipak, Rasmussen je naveo da su se strane dogovorile da formiraju „radnu grupu na visokom nivou kako bi istražile možemo li pronaći zajednički put naprijed“, a koja bi se trebala sastati u narednim sedmicama.

„Dogovorili smo se da ima smisla sjesti na visokom nivou i istražiti postoji li mogućnost da se uvaže zabrinutosti predsjednika, dok istovremeno poštujemo crvene linije Kraljevine Danske. To je posao koji sada započinjemo“, rekao je na konferenciji za novinare nakon sastanka.

Vojni odnosi Danske sa Sjedinjenim Američkim Državama ostaju nepromijenjeni uprkos Trumpovim izjavama, izjavio je u petak za CNN komandant Zajedničke arktičke komande Danske na Grenlandu, general-major Søren Andersen.

Andersen je rekao da je komanda pozvala SAD da učestvuju u vojnim vježbama na ostrvu, dodavši da je misija Arctic Endurance osmišljena kako bi odvratila Rusiju i zaštitila sjeverno krilo NATO-a.

Ipak, napomenuo je da trenutno „ne postoji neposredna prijetnja Grenlandu“.

Trumpova sposobnost da uvede sveobuhvatne carine usmjerene na pojedinačne zemlje uskoro bi mogla biti ograničena, s obzirom na to da se očekuje da Vrhovni sud donese presudu u jednom presedanskom slučaju.

Bez obzira na odluku sudija, Trump će i dalje imati niz načina da poveća carine, ali će te alternative biti ograničenije od pristupa koji je koristio kako bi izdvajao pojedine zemlje.