Hoće li AI izazvati masovni gubitak poslova ili samo promijeniti način rada
Malo je tehnoloških rasprava danas toliko emotivno nabijenih kao ona o budućnosti rada u doba umjetne inteligencije. Naslovi upozoravaju na masovnu nezaposlenost, nestanak čitavih profesija i nadolazeći talas poremećaja koji bi mogao preokrenuti globalno tržište rada.
Istovremeno, mnogi poslovni lideri vide sasvim drugačiju sliku. AI se koristi za povećanje produktivnosti, unapređenje ljudskih sposobnosti i uklanjanje repetitivnih zadataka, a ne za potpuno zamjenjivanje ljudi. U praksi, stvarnost unutar organizacija mnogo je nijansiranija nego što to sugerišu apokaliptični narativi.
Pa koja je perspektiva bliža istini? Da li AI zaista izaziva apokalipsu poslova ili preuveličavamo rizike dok propuštamo veću priliku?
U ovom članku razmatram šta dokazi zaista pokazuju, gdje su strahovi opravdani, gdje su prenapuhani i na šta bi se lideri trebali fokusirati upravo sada dok AI preoblikuje svijet rada.
Kako su poslovi bili pogođeni AI-jem u 2025. godini
Na osnovu dostupnih dokaza, iako je izraz „apokalipsa poslova“ vjerovatno pretjeran, svakako smo svjedočili značajnim poremećajima.
Izvještaj analitičara kompanije Challenger, Gray & Christmas pokazao je da je AI naveden kao razlog iza 48.414 otkaza u SAD-u tokom 2025. godine. To ga je učinilo drugim najčešćim uzrokom gubitka posla, odmah iza inicijative DOGE predsjednika Trumpa i Elona Muska.
Ovo sugeriše da je AI bio odgovoran samo za mali dio od procijenjenih 1,1 milion izgubljenih radnih mjesta u američkoj radnoj snazi tokom godine.
Na globalnom nivou, druga studija procijenila je da je samo u prvih šest mjeseci 2025. godine zbog AI-ja izgubljeno 76.440 radnih mjesta.
Ali, šta je s novim poslovima koji se otvaraju? Poznata studija Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) tvrdila je da će do 2030. godine, iako će 92 miliona poslova biti izmješteno zbog AI-ja, istovremeno nastati 170 miliona novih radnih mjesta. Konkretno, navodi se da će AI do 2025. stvoriti 12 miliona novih poslova. Na polovini decenije, kako se ta prognoza ostvaruje?
Oglasi za poslove povezane s AI-jem, poput inženjera za umjetnu inteligenciju, prompt inženjera i model tunera, nastavili su rasti. Još je indikativnije da je istraživanje portala Indeed pokazalo da su postojeće uloge poput programiranja i marketinga, koje se smatraju visoko izloženim AI automatizaciji, rasle najbrže od svih.
Ovo se može tumačiti kao znak da poslodavci, umjesto zapošljavanja isključivo AI specijalista, nastoje dati prioritet AI pismenosti kod svih zaposlenih.
Koji su poslovi bili pogođeni
Prema istraživanju kompanije Revealera, poslovi s najvećim padom zapošljavanja u 2025. u odnosu na 2024. bili su: računarski grafički umjetnici (32,7%), stručnjaci za usklađenost/komplaens (29,2%), fotografi (28,1%) i pisci (27,9%).
Ne iznenađuje što su to sve poslovi s izuzetno visokom izloženošću automatizaciji putem AI-ja.
Loše vijesti stigle su i za diplomante. Daljnja istraživanja pokazala su oštar pad početnih (entry-level) prilika, posebno u tehnološki orijentisanim ulogama. Ponovo, riječ je o poslovima koji uključuju zadatke poput juniorskog programiranja i unosa podataka, koji se sve češće automatizuju.
Međutim, više u hijerarhiji karijere primjetna je veća otpornost. Druga istraživanja potvrđuju često navođeno uvjerenje da su strateške i liderske uloge usmjerene na rad s ljudima, kao i poslovi koji zahtijevaju fizičko prisustvo, poput sestrinstva, manje izloženi riziku.
Zapravo, sredinom godine Microsoft je objavio vlastito istraživanje o utjecaju AI-ja na poslove, navodeći da su među najmanje pogođenim profesijama operateri bagera, sobarice i domaćice, krovopokrivači, masažni terapeuti i radnici na održavanju autoputeva.
Kao primjer industrije i profesije koje su posebno teško pogođene, dovoljno je pogledati razvoj video-igara. Izviješteno je da je jedan od deset od približno 330.000 ljudi zaposlenih u industriji video-igara izgubio posao u posljednjih 12 mjeseci. Među njima su najviše pogođeni glasovni glumci, profesija posebno izložena zbog naprednog stanja AI tehnologije za generisanje glasa.
Šta su stručnjaci rekli o utjecaju AI-ja na poslove u 2025.
„AI bi mogao izbrisati polovinu svih početnih bijelih-okovratničkih poslova i podići nezaposlenost na 10 do 20 posto u narednih jednu do pet godina.“
— Dario Amodei, izvršni direktor Anthropic-a
„Svaki dan vodimo gerilski rat protiv irelevantnosti.“
— Puneet Chandok, predsjednik Microsoft Indija
„Brzi napredak AI-ja ne samo da preoblikuje industrije, već fundamentalno mijenja radnu snagu i potrebne vještine.“
— Peter Brown, globalni lider za radnu snagu, PwC
„U inženjeringu ove godine u Salesforceu ozbiljno raspravljamo — možda ove godine uopće nećemo zapošljavati.“
— Marc Benioff, izvršni direktor Salesforcea
„Ovo je kao cunami koji pogađa tržište rada.“
— Kristalina Georgieva, generalna direktorica MMF-a
„Nećete izgubiti posao zbog AI-ja, ali ćete izgubiti posao zbog nekoga ko koristi AI.“
— Jensen Huang, izvršni direktor Nvidije
Pogled unaprijed
Ulaskom u 2026. godinu, jasno je da se ne suočavamo s iznenadnom apokalipsom, već s dubokom transformacijom same prirode rada. To je transformacija koja će se vjerovatno samo ubrzavati kako se tehnologija bude dalje razvijala.
Ključni zaključci? Početne pozicije prve su pogođene, poslovi koji zahtijevaju ljudske vještine pokazuju najveću otpornost, a razvijanje sposobnosti rada s AI-jem postaje ključno u svakoj profesiji.
Još uvijek je daleko od sigurnog hoće li se 170 miliona predviđenih novih uloga zaista pojaviti do 2030. godine. Ali ono u šta možemo biti sigurni jeste da će do kraja ove decenije svijet rada izgledati veoma drugačije nego danas.
Bernard Marr, Forbes
