Balkan Barometar: 59 posto građana BiH podržava ulazak zemlje u Europsku uniju
Ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju podržava 59 posto građana, pokazuju najnoviji podaci Balkan Barometra, koji je jučer u Briselu predstavio Savjet za regionalnu saradnju (RCC).
To znači da se šest od deset ispitanika izjasnilo za članstvo, dok je 31 posto ostalo neutralno, što ukazuje na određenu dozu opreza i skepticizma. Negativan stav prema ulasku izrazilo je 9 posto građana.
Na nivou cijelog Zapadnog Balkana, evropsku integraciju podržava 64 posto stanovništva.
„Ovo je najveći nivo podrške ikada zabilježen“, izjavio je Amer Kapetanović na predstavljanju izvještaja Balkan Barometar 2025, ističući da se ovo istraživanje provodi više od decenije i prati raspoloženje građana u regionu.
Šta građanima znači članstvo u EU
Građani Bosne i Hercegovine članstvo u Evropskoj uniji najviše doživljavaju kao ličnu priliku za bolji život, a ne kao politički ili institucionalni projekt. Prema rezultatima, za većinu ljudi u BiH, EU prvenstveno znači mogućnost da se slobodno radi ili studira u državama članicama, što navodi gotovo polovina ispitanih. Sloboda putovanja je druga najvažnija korist koju građani vide u članstvu, pa je tako više od trećine ispitanika izjavilo da bi im EU olakšala kretanje i dostupnost prema drugim zemljama.
Značajan broj građana očekuje da bi ulazak u EU donio i određeni ekonomski napredak, prije svega kroz bolji standard i više prilika, ali ova očekivanja nisu dominantna kao u nekim drugim zemljama regiona. Manji dio ispitanih, članstvo povezuje sa socijalnom zaštitom i sličnim benefitima, što pokazuje da BiH građani u EU manje vide institucionalne ili sistemske prednosti, a više konkretne i lične mogućnosti.
Negativan stav prema EU postoji, ali je relativno ograničen. Oko desetine građana smatra da članstvo ne bi donijelo ništa dobro. Ukupno gledano, ljudi u BiH EU doživljavaju pragmatično, više kao šansu za mobilnost i individualni napredak nego kao garanciju političkih reformi ili socijalne sigurnosti.
Najveće povjerenje u vjerske zajednice, vojsku i EU
Kapetanović je prilikom predstavljanja rezultata istakao da nalazima Balkan Barometra možemo prići i s dozom optimizma i s dozom zabrinutosti. Građani Zapadnog Balkana, kako je naveo, među najvećim izazovima vide rast cijena i opštu ekonomsku situaciju, a odmah zatim korupciju, političku nestabilnost, nezaposlenost i sve izraženiji odlazak kvalifikovanih ljudi iz regiona. Ipak, ohrabruje činjenica da čak 64 posto ispitanih vjeruje da regionalna saradnja može poboljšati ekonomske prilike.
Kapetanović je posebno naglasio da su, zahvaljujući zajedničkim naporima, ostvareni vidljivi pomaci u saradnji između država, izdvajajući kao primjere Crnu Goru i Albaniju koje, prema njegovim riječima, bilježe značajan napredak na evropskom putu. U fokusu je bio i nivo povjerenja u institucije, a istraživanje pokazuje da se najveće povjerenje i dalje poklanja vjerskim zajednicama, vojsci i Evropskoj uniji. Nasuprot tome, političke partije, parlamenti i sudovi uživaju vrlo nizak nivo povjerenja, što, kako je upozorio, treba shvatiti kao ozbiljan signal.
Balkan Barometar, u kojem je ove godine učestvovalo oko 6.000 građana, donosi i analizu percepcije poslovne zajednice.
Dvije trećine poslovnih ljudi, tačnije 66 posto, smatra da omogućavanje putovanja unutar regiona samo uz ličnu kartu donosi konkretne koristi za firme, što je rast od šest procentnih poena u odnosu na prošlu godinu. Ukidanje rominga, prema 39 posto ispitanih iz poslovnog sektora, smanjilo je njihove troškove u regionu, dok 35 posto navodi da im je isto donijelo uštede i u komunikaciji s državama Evropske unije. Nedostatak radne snage ostaje jedno od ključnih ograničenja za rast biznisa i na skali od jedan do deset ocijenjen je prosječnom ocjenom 6,8.
Amela Hasanbašić
