Trump poručio Ukrajini, umjesto pomoći nudi pregovore s Putinom

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski došao je u petak u Bijelu kuću tražeći oružje za nastavak borbe svoje zemlje protiv Rusije, ali ga je američki predsjednik Donald Trump dočekao rezervirano i više fokusiran na posredovanje u mirovnom sporazumu nego na jačanje ukrajinskog arsenala.

Iako Trump nije isključio mogućnost da Ukrajini isporuči rakete Tomahawk dugog dometa, za koje Zelenski pokazuje veliko interesovanje, djelovao je rezervirano po tom pitanju, najavljujući da će se uskoro sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Mađarskoj, navodi Reuters.

Nakon razgovora sa Zelenskim koji je trajao više od dva sata, Trump je pozvao i Ukrajinu i Rusiju da “odmah prekinu rat”, čak i ako to znači da Ukrajina mora odustati od dijela svoje teritorije.

“Zaustavite se na prvim linijama fronta i pustite obje strane da se vrate svojim porodicama”, rekao je Trump novinarima na putu do svog doma u West Palm Beachu na Floridi. “Zaustavite ubijanje. I to bi trebalo biti to. Zaustavite se sada, na prvim linijama fronta. To sam rekao predsjedniku Zelenskom. To sam rekao predsjedniku Putinu.”

Trumpov pokušaj ponovnog uspostavljanja dijaloga s Putinom, strategija koja je prethodno frustrirala Zelenskog i neke evropske saveznike, bacila je sjenu na inače srdačan sastanak dvojice lidera, koji su razgovarali s novinarima prije privatnog ručka.

Dvojica predsjednika su se potom povukla iza zatvorenih vrata, gdje su razgovarali i o telefonskom razgovoru između Putina i Trumpa dan ranije, tokom kojeg se Trump ponovo predstavio kao posrednik između zaraćenih strana, iako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine.

“Samo da se malo slažemo”

“Mislim da predsjednik Zelenski želi to završiti, a mislim da i predsjednik Putin to želi. Sada se samo trebaju malo dogovoriti”, rekao je Trump novinarima.

Zelenski je, međutim, naglasio koliko je teško postići prekid vatre: “Mi ga želimo. Putin ne”, rekao je ukrajinski lider.

Bio je direktan, rekavši Trumpu da Ukrajina ima hiljade dronova spremnih za ofanzivu, ali da su joj potrebne američke rakete.

“Nemamo Tomahawke, zato su nam potrebni”, rekao je Zelenski.

Trump je odgovorio: “Mnogo bismo više voljeli da im uopće nisu potrebne rakete Tomahawk.”

Kasnije je ponovio da želi da Sjedinjene Države zadrže svoje oružje: “I mi želimo Tomahavke. Ne želimo da se odreknemo stvari koje su nam potrebne da zaštitimo vlastitu zemlju”, rekao je Trump.

Nakon sastanka, koji je Zelenski opisao kao produktivan, rekao je da ne želi razgovarati o raketama dugog dometa, rekavši da SAD ne žele eskalaciju i da je “realan” u pogledu šansi da ih dobije.

Ukrajinski predsjednik, koji je nakon sastanka telefonom razgovarao s evropskim liderima, rekao je da računa na Trumpa da će izvršiti pritisak na Putina da zaustavi rat.

Kada su ga pitali o Trumpovim izjavama, Zelenski je rekao: “Predsjednik (Trump) je u pravu i moramo stati gdje jesmo. To je važno – stati gdje jesmo, a onda razgovarati.”

Povratak za pregovarački sto

Nije jasno šta je Putin rekao Trumpu što ga je navelo da prihvati novi sastanak. Njihov augustovski samit na Aljasci završen je prerano, bez ikakvog napretka.

Kremlj je objavio da još mnogo toga treba dogovoriti i da bi samit mogao biti održan “nešto kasnije” nego što je Trump najavio – u roku od dvije sedmice.

Trumpov pomirljivi ton nakon razgovora s Putinom izazvao je sumnje u mogućnost američke pomoći Ukrajini uskoro i ponovo probudio strahove u Evropi od sporazuma koji bi koristio Rusiji.

Glasnogovornik Evropske unije rekao je da Unija pozdravlja razgovore, ako oni mogu pomoći u uspostavljanju mira u Ukrajini.

Na pitanje da li je zabrinut zbog mogućnosti da Putin “vuče nos” i kupuje vrijeme, Trump je odgovorio:
“Znate, nadmašili su me najbolji u životu, i uvijek sam iz toga izlazio dobro – pa, moguće je.”

Michael Carpenter (Michael Carpenter), bivši američki zvaničnik, a sada saradnik Međunarodnog instituta za strateške studije, rekao je da sastanak s Trumpom nije bio ono čemu se Zelenski nadao, ali da je bio u skladu s pristupom njegove administracije ratu.

“Stvarna situacija je da ne postoji volja da se Rusiji nametnu troškovi”, rekao je Carpenter.

Predsjednik je pokazao naklonost prema Zelenskom, čak ga je pohvalio što nosi “vrlo elegantno” tamno odijelo, nakon što je ranije ove godine kritikovan zbog dolaska u Bijelu kuću bez sakoa.

“Izgleda sjajno u toj jakni”, rekao je Trump. “Nadam se da će ljudi to primijetiti.”

Rat se zaoštrava

Trump, koji je dugo bio kandidat za Nobelovu nagradu za mir, želi dodati još jedan sukob na listu onih za koje tvrdi da je pomogao da se okončaju, piše Reuters.

Više od tri i po godine nakon početka ruske invazije, Rusija je ostvarila neke teritorijalne dobitke tokom 2025. godine, ali je ukrajinski general Oleksandr Sirski izjavio da je ruska ofanziva propala.

Putin je ovog mjeseca izjavio da su njegove snage zauzele gotovo 5.000 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije u 2025. godini, što predstavlja dodatnih 1% ukrajinske teritorije , pored skoro 20% koje već drži.

Obje strane su također pojačale napade na energetske sisteme, a ruski dronovi i avioni su nekoliko puta ušli u zračni prostor zemalja NATO-a.

Analitičari: pregovori kao taktika odugovlačenja

Bijela kuća posljednjih dana izgleda sve nestrpljivija prema Putinu i sklona je davanju Zelenskom nove vojne podrške, uključujući rakete Tomahawk, za koje Ukrajinci tvrde da bi pomogle u nanošenju veće štete ruskoj ratnoj mašineriji.

Nakon razgovora u petak, Zelenski je izjavio da se Rusija “boji” Tomahawka. Moskva je upozorila da bi isporuka takvih raketa predstavljala ozbiljnu eskalaciju.

Putinov potez, prema riječima Maxa Bergmanna iz Centra za strateške i međunarodne studije, imao je za cilj smanjenje vjerovatnoće da će SAD poslati to oružje Ukrajini.

Mykola Bieleskov, viši analitičar u organizaciji Come Back Alive, ukrajinskoj nevladinoj organizaciji koja nabavlja vojnu opremu za ukrajinske oružane snage, rekao je da će rakete Tomahawk “uravnotežiti pravila igre” koja trenutno idu u prilog Rusiji.

“Ne očekujemo da će Rusija pasti nakon jednog, dva ili tri uspješna napada”, rekao je Bieljeskov. “Ali radi se o pritisku – stalnom pritisku. Radi se o poremećaju njihovog vojno-industrijskog kompleksa.”