Kriza u Igmanu: Zavisnost od jednog baruta – lekcija za cijelu industriju
Fabrika vojne industrije IGMAN d.d. Konjic suočila se s najvećom krizom u posljednjoj deceniji, nakon što je obustavljena isporuka baruta iz Srbije – ključne sirovine bez koje je proizvodnja municije praktično nemoguća.
Zbog ovog zastoja, kompanija je bila prinuđena da djelimično zaustavi proizvodne linije i pošalje veliki broj radnika na prinudni godišnji odmor, što je izazvalo ozbiljne posljedice po njeno poslovanje, ali i širu industrijsku i ekonomsku sliku.
Pad vrijednosti i milionski gubici
Kriza je naglo eskalirala. Samo 24 sata nakon objave o djelimičnoj obustavi proizvodnje, tržišna vrijednost dionica kompanije pala je za čak 15 miliona KM, a prema dostupnim podacima, IGMAN je već u prvoj polovini 2025. godine zabilježio gubitak od 20 miliona KM.
Kompanija koja zapošljava oko 1.300 radnika, predstavlja stub lokalne ekonomije Konjica i važan segment bh. namjenske industrije. Zbog toga je problem izazvao uzbunu i u političkim i sigurnosnim krugovima.
Direktna diplomatska intervencija
Rješenje je došlo zahvaljujući direktnoj intervenciji premijera Federacije BiH, Nermina Nikšića, koji je, kako je saopćeno, u razgovoru s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem postigao dogovor o ukidanju zabrane izvoza baruta BiH, u roku od 48 sati.
“Time će biti omogućen nastavak redovne isporuke ključne sirovine za našu proizvodnju, što je od izuzetnog značaja za realizaciju postojećih ugovornih obaveza i očuvanje stabilnosti poslovanja”, navedeno je u saopćenju uprave IGMAN-a.
Kompanija se zahvalila radnicima i partnerima na razumijevanju, te posebno istakla zasluge premijera Nikšića, koji je, kao Konjičanin i dugogodišnji prijatelj fabrike, još jednom pokazao, kako navode, „iskreno opredjeljenje za podršku IGMAN-u“.
Stručnjaci upozoravaju: Alternative nisu spremne
Iako je trenutna kriza privremeno ublažena, stručnjaci upozoravaju da se radi o strukturnom problemu koji se ne može riješiti preko noći. Sigurnosni analitičar Hamza Višća naglašava da se barut iz Srbije koristi u precizno kalibrisanim procesima proizvodnje.
“Promjena dobavljača zahtijevala bi kompletno redizajniranje procesa, balistička ispitivanja, prilagodbu mašina, što može trajati mjesecima. Osim toga, evropsko tržište je već zasićeno, a narudžbe za oružje i municiju dostižu rekordne vrijednosti”, izjavio je Višća.
Evropska unija planira investirati preko 800 milijardi eura u naoružanje, zbog čega je prostor za male vanjske kupce poput BiH znatno sužen.
Strateški promašaji: Ovisnost i nedostatak plana
Kriza u IGMAN-u dodatno je otvorila pitanje nepostojanja domaće proizvodnje baruta, kao i nedostatka zajedničke strategije razvoja namjenske industrije u BiH. Entiteti djeluju bez koordinacije, a sistemske rezerve nisu postojale.
Ministar odbrane BiH, Zukan Helez, još ranije je upozoravao.
“Pitao sam njih, imate li rezervnu opciju? Ozbilljan privrednik uvijek ima varijantu A, B pa i C. Mora biti rezervna opcija. Kaže, mi smo toliko bili sigurni da nismo imali, e sad su našli rezervnu opciju. A već je započet, mislim da je uloženo nekoliko miliona u barutanu u BiH i da ćemo mi imati svoju barutanu”, kaže Helez.
Šta dalje?
IGMAN je najavio da će u narednom periodu fokus staviti na diverzifikaciju snabdijevanja sirovinama, te da su u toku pregovori s alternativnim proizvođačima baruta iz Evrope i drugih dijelova svijeta. Kompanija ostaje posvećena očuvanju radnih mjesta, stabilnosti poslovanja i poštivanju ugovornih obaveza.
U međuvremenu, radnici će biti o daljim koracima i povratku redovnoj proizvodnji blagovremeno obaviješteni putem internih kanala komunikacije.
Igman nije izuzetak – nego upozorenje
Kriza u konjičkoj fabrici nije samo problem jednog preduzeća. Ona je refleksija šire sistemske ranjivosti, rezultat strateške kratkovidnosti i institucionalne neusklađenosti. Ako se ovakvi problemi ne adresiraju kroz jasnu, koordinisanu i dugoročnu industrijsku politiku, danas je Igman, sutra neko drugi.
