Saudijska Arabija zatvorila ključni naftovod, posljedice bi mogle osjetiti ekonomije širom svijeta

Saudijska Arabija zatvorila je jedan od najvažnijih naftovoda u regiji, potez koji bi mogao dodatno uzdrmati globalno tržište nafte već teško pogođeno višemjesečnim ratom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

Riječ je o naftovodu Istok Zapad, strateškoj energetskoj arteriji koja povezuje saudijska naftna polja i terminale na obali Perzijskog zaljeva s lukom Yanbu na Crvenom moru.

Saudijske vlasti saopćile su u petak da su obustavile rad naftovoda nakon napada dronovima iz Iraka, za koje tvrde da su izazvali povrede i određenu materijalnu štetu.

Nijedna grupa do sada nije preuzela odgovornost za napade. Američki predsjednik Donald Trump za napade je optužio proiranske naoružane grupe koje djeluju u Iraku, dok je iransko Ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak kategorički odbacilo te tvrdnje.

Značaj ovog poteza daleko nadilazi granice Saudijske Arabije.

Prema procjeni Capital Economicsa, zatvaranje naftovoda moglo bi ugroziti čak četiri posto globalne ponude nafte.

Ako prekid rada potraje sedmicama, što je scenarij koji analitičari ne isključuju dok se ne utvrdi puni obim štete, pritisak na svjetsko tržište energije mogao bi se dodatno povećati.

Naftovod koji je postao ključna sigurnosna mreža

Naftovod Istok Zapad tokom rata imao je jednu od najvažnijih uloga u održavanju relativne stabilnosti globalnog tržišta.

Omogućio je Saudijskoj Arabiji da dio izvoza preusmjeri iz Perzijskog zaljeva prema luci Yanbu na Crvenom moru, čime je smanjena zavisnost od Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih energetskih prolaza na svijetu.

Naftovod je tokom rata u prosjeku transportovao oko šest miliona barela sirove nafte dnevno. Njegov maksimalni kapacitet iznosi približno sedam miliona barela dnevno, prema podacima kompanije Energy Aspects.

Njegova uloga nije ograničena samo na izvoz sirove nafte.

Naftovod istovremeno snabdijeva rafinerije duž zapadne obale Saudijske Arabije, koje proizvode derivate poput dizela i drugih goriva namijenjenih domaćem i međunarodnom tržištu.

Upravo bi taj dio sistema mogao biti posebno osjetljiv.

Richard Bronze, suosnivač kompanije Energy Aspects, upozorava da su trgovci trenutno posebno osjetljivi na poremećaje na tržištu rafiniranih proizvoda, koje je manje od tržišta sirove nafte i već je pod pritiskom zbog napada Ukrajine na ruske rafinerije.

Crveno more više nije sigurna alternativa

Problem dodatno komplikuje situacija u Crvenom moru.

Huti u Jemenu, koje podržava Iran, prošle sedmice zauzeli su lučki grad Mocha i otok Perim na ulazu u moreuz Bab al Mandeb.

Taj uski pomorski prolaz posljednjih mjeseci imao je važnu ulogu kao alternativni pravac Hormuškom moreuzu, omogućavajući nastavak transporta saudijske nafte i rafiniranih proizvoda prema međunarodnim tržištima.

Sada se, međutim, obje rute suočavaju s ozbiljnim rizicima.

Kombinacija sve većeg utjecaja Huta na pomorski saobraćaj u Crvenom moru i zatvaranja naftovoda Istok Zapad otvorila je pitanje koliko još alternativnih pravaca Saudijska Arabija ima na raspolaganju.

„Bilo bi zaista katastrofalno ako se naftovod Istok Zapad uskoro ne popravi i ne pusti u rad“, rekao je za CNN Bob McNally, predsjednik i suosnivač kompanije Rapidan Energy Group.

Prema njegovim riječima, riječ je o najvažnijoj ruti kojom je Saudijska Arabija tokom rata uspjela preusmjeravati tokove sirove nafte.

Cijene nafte već reagiraju

Tržište je na vijest odgovorilo gotovo odmah.

Cijena Brenta, globalne referentne vrijednosti za naftu, u ponedjeljak je porasla više od tri posto, na oko 108 dolara po barelu.

Američki WTI također je ojačao više od tri posto, dosegnuvši približno 103 dolara po barelu.

Rast cijena dolazi u trenutku kada je tržište već pod pritiskom zbog poremećaja u globalnim energetskim tokovima.

Ipak, globalno tržište nafte do sada se pokazalo otpornijim nego što su mnogi očekivali.

Dio nafte i dalje prolazi kroz Hormuški moreuz, pojedine zemlje povećale su proizvodnju, dok su neke države koristile strateške rezerve kako bi nadomjestile poremećaje u snabdijevanju.

Istovremeno je globalna potražnja za naftom oslabila.

Naftovod Istok Zapad bio je jedan od ključnih razloga zbog kojih je takav sistem do sada mogao funkcionirati.

Saudijske zalihe mogle bi brzo biti iscrpljene

Posebna pažnja sada je usmjerena prema luci Yanbu.

Prema podacima kompanije Kpler, tamo se trenutno nalazi oko 15 miliona barela sirove nafte.

Johannes Rauball, viši analitičar sirove nafte u Kpleru, procjenjuje da bi, uz sadašnju stopu povlačenja, te zalihe mogle biti dovoljne za približno četiri dana.

Janiv Shah, potpredsjednik za tržišta roba u kompaniji Rystad Energy, procjenjuje da bi zalihe mogle biti iscrpljene za pet do sedam dana.

Rystad Energy također upozorava da bi jednomjesečni poremećaj saudijskog izvoza mogao spriječiti dolazak čak 120 miliona barela nafte na globalno tržište, što bi dodatno povećalo pritisak na cijene.

Ipak, nisu svi analitičari jednako pesimistični.

Richard Bronze iz Energy Aspectsa smatra da bi Saudijska Arabija tokom popravke mogla uspjeti održati dio protoka kroz naftovod.

Ključno pitanje zato nije samo koliko je infrastruktura oštećena, već i koliko će vremena biti potrebno da se sistem vrati u punu funkciju.

Pritisak bi se mogao preliti i na cijene goriva

Posljedice eventualnog dugotrajnog prekida rada naftovoda ne bi se zadržale samo na tržištu sirove nafte.

Prošle sedmice prosječna cijena dizela u Sjedinjenim Američkim Državama prvi put je premašila šest dolara po galonu, prema podacima američkog automobilskog udruženja AAA.

Andy Lipow, predsjednik kompanije Lipow Oil Associates, procjenjuje da bi dugotrajni prekid rada naftovoda mogao gurnuti cijenu iznad 6,50 dolara po galonu.

To bi dodatno povećalo troškove transporta, industrije i logistike, a posredno bi moglo izvršiti pritisak i na cijene brojnih proizvoda.

Ashley Hikmet, direktorica sektora za sirovu naftu u kompaniji Axis Limited, navodi da satelitski podaci pokazuju kako saudijska sirova nafta od subote nije napustila luke na Crvenom moru.

Prema njenim riječima, Saudi Aramco je pojedine evropske kupce već obavijestio da neće moći isporučivati sirovu naftu do sredine novembra.

O tim poremećajima prvi je izvijestio Reuters.

Kriza koja bi mogla brzo eskalirati

Za sada je prerano procijeniti koliko će zatvaranje naftovoda trajati i koliki će biti konačni utjecaj na globalno tržište.

Saudijska Arabija ima određene mogućnosti za preusmjeravanje tokova, postoje zalihe, a dio proizvodnje i dalje može pronaći put do međunarodnih kupaca.

Međutim, prostor za takve alternative postaje sve uži.

Hormuški moreuz ostaje pod pritiskom višemjesečnog rata, Crveno more suočeno je s rastućim sigurnosnim rizicima, dok je sada izvan funkcije i najvažnija saudijska kopnena alternativa.

Upravo zbog toga naftovod Istok Zapad više nije samo pitanje saudijske energetske infrastrukture.

Njegov povratak u funkciju mogao bi biti jedan od ključnih faktora za stabilizaciju globalnog tržišta nafte.

„Dugotrajni gubitak“ naftovoda mogao bi, prema Bronzu, postojeću krizu koja tinja pretvoriti u mnogo brži i ozbiljniji poremećaj na energetskim tržištima. Za globalnu ekonomiju pitanje zato više nije samo koliko nafte trenutno postoji.