Kuba pred energetskim kolapsom, nestalo ruske nafte, građani danima bez struje

Kubanska energetska kriza uskoro bi mogla postati još teža, upozorio je ministar energetike i rudarstva Kube, Vicente de la O Levy, tokom vanrednog televizijskog obraćanja.

Prema njegovim riječima, donacija ruske nafte koja je stigla krajem marta potpuno je iscrpljena, a zemlja se sada suočava s ozbiljnim nestašicama goriva i sve dužim prekidima električne energije.

„Situacija je veoma napeta, temperature rastu“, rekao je ministar na kubanskoj državnoj televiziji, aludirajući na dolazak ljetnih mjeseci koji dodatno povećavaju potrošnju električne energije na karipskom ostrvu.

Posljednjih dana manje grupe građana izlaze na ulice, uglavnom noću, lupajući u šerpe i lonce kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog višesatnih nestanaka struje.

Ministar je više puta naglasio da su rezerve goriva za održavanje elektroenergetske mreže gotovo potpuno iscrpljene.

„Nemamo apsolutno nimalo dizela“, izjavio je.

Kubanske vlasti tvrde da se zemlja već više od četiri mjeseca nalazi pod svojevrsnom naftnom blokadom Sjedinjenih Američkih Država, nakon pooštravanja američkih sankcija i pritisaka na Havanu. Jedina značajnija pomoć stigla je kroz jednu pošiljku ruske nafte, ali su te zalihe potrošene početkom maja.

Građani širom Kube sada svakodnevno trpe višesatne prekide električne energije, koji u pojedinim dijelovima Havane traju i do 20 ili 22 sata dnevno. Mnogi više nemaju dovoljno struje ni za punjenje telefona ili električnih skutera, dok pojedine porodice ustaju usred noći kako bi tokom kratkih perioda s električnom energijom obavili osnovne kućne poslove, poput kuhanja ili pranja veša.

Kubanske vlasti pokušavaju povećati proizvodnju energije iz solarnih izvora, uz pomoć panela koje je donirala Kina, ali ministar upozorava da vremenski uslovi i nedostatak baterija za skladištenje energije ozbiljno ograničavaju efikasnost tog sistema.

Administracija američkog predsjednika Donald Trump nastavlja vršiti pritisak na kubanske vlasti, tražeći političke i ekonomske reforme kao uslov za eventualno ublažavanje sankcija. Washington je u međuvremenu ponudio i 100 miliona dolara pomoći, uz zahtjev za „smislenim reformama komunističkog sistema“.

Kubanske vlasti odbacuju američke zahtjeve i poručuju da će se suprotstaviti svakom pokušaju vojne ili političke intervencije.