Dom naroda FBiH izglasao Južnu plinsku interkonekciju, američki investitor preuzima projekt
Delegati Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na današnjoj vanrednoj sjednici usvojili su ključne izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, čime je otvoren put za izgradnju jednog od najvažnijih energetskih projekata u zemlji. Ovim potezom Federacija BiH pravi značajan iskorak ka energetskoj nezavisnosti, dok je za nosioca investicije odabran američki konzorcij.
Sa ukupno 61 glasom za, uz jednog suzdržanog delegata i tri protiv, usvojen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska. Zakon će stupiti na snagu nakon objave u Službenom glasniku Federacije BiH.
Naredna faza u realizaciji projekta podrazumijeva potpisivanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koje je planirano krajem mjeseca u Dubrovniku.
Energetska sigurnost i prestanak ovisnosti o ruskom gasu
Razlog hitnog usvajanja zakonskih izmjena leži u upozorenju Evropske unije o planiranom prekidu isporuke ruskog gasa od 1. januara 2028. godine. Izgradnja Južne plinske interkonekcije, koja će omogućiti dopremu plina putem LNG terminala na Krku u Hrvatskoj, smatra se ključnim rješenjem za izbjegavanje moguće energetske krize u Federaciji BiH.
Američki kapital ulazi u energetski sektor
Jedna od najvažnijih izmjena odnosi se na definisanje investitora. Kao nosilac projekta određena je kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. Sarajevo, koja je u potpunom vlasništvu američke firme AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Prema obrazloženju Federalne vlade, američki partneri su putem pisma namjere izrazili spremnost da odmah započnu finansiranje i realizaciju projekta, što je ocijenjeno kao strateški interes Federacije BiH. Novi zakon omogućava direktno zaključivanje ugovora između Vlade FBiH i investitora, uz jasno definisane mehanizme zaštite interesa Federacije.
Proširenje mreže, plin stiže i do Tuzle
Izmjene zakona donose i proširenje planirane trase plinovoda kako bi se ubrzala gasifikacija ključnih industrijskih područja. Planirani pravci uključuju južne rute Tomislavgrad, Šuica, Kupres, Bugojno, Novi Travnik odnosno Travnik, kao i Posušje, Grude, Široki Brijeg i Mostar.
Posebno je značajno uvođenje novog pravca Kladanj, Tuzla, čime se plinska mreža direktno približava Termoelektrani Tuzla i velikim industrijskim kapacitetima.
Sljedeći koraci
S obzirom na to da je Predstavnički dom isti tekst zakona usvojio 8. aprila, današnjim glasanjem u Domu naroda zakon je praktično spreman za stupanje na snagu. U narednom periodu slijedi potpisivanje sporazuma sa Hrvatskom, kao i finalizacija ugovora sa američkim investitorom, kako bi radovi na terenu započeli što je prije moguće.
