Upoznajte novog milijardera u svijetu AI robota (VIDEO)
Oboružan s preko 750 miliona dolara, Brett Adcock obećaje da će Figure postati jedna od najvažnijih tvrtki na svijetu. To će zahtijevati veliki posao.
“Figure 01, možeš li mi u košari pronaći zdravu grickalicu?” pita Brett Adcock humanoidnog robota koji viri iza obližnjeg stola. Opcije: naranča i vrećica čipsa. Robot – poznat kao Figure 01 – gipkim rukama koje podsjećaju na ljudske uzima naranču i daje ju Adcocku.
Potom Adcock robota pita kakve boje mu je majica. Nakon pauze od 30 sekundi, robot sporim, dubokim glasom odgovara: “Imaš majicu tamne boje.” To je točno – iako ne baš precizno (majica je tamnosiva).
Adcock ima 38 godina, a on je osnivač i izvršni direktor tvrtke za proizvodnju robota Figure. Iznimno je uzbuđen zbog svog robota, a za to ima i razloga. U januaru je kompanija objavila sklapanje suradnje s BMW-om s ciljem da roboti tvrtke počnu raditi u tvornici tog proizvođača automobila u Južnoj Karolini.
Šest tjedana kasnije, Figure je prikupio 675 miliona dolara uz procjenu vrijednosti od 2,6 milijardi dolara. Među investitorima su Microsoft, Nvidia, OpenAI Startup Fund i Jeff Bezos. Istovremeno je Figure potpisao ugovor o suradnji s OpenAI-jem u svrhu razvijanja sljedeće generacije AI modela za humanoidne robote.
Ova procjena vrijednosti čini Adcocka – koji je vlasnik oko 50 posto kompanije – novim milijarderom. Uz udio u Figureu i dionice od ranijeg startupa, njegovo bogatstvo procjenjuje se na 1,4 milijarde dolara.
Tvrtka ima nevjerojatne ambicije: budućnost gdje će svaki čovjek imati vlastitog humanoidnog robota ili dva, “za obavljanje poslova, pranje rublja, kuhanje kave ili večere.” Osnivač kaže kako će se to itekako isplatiti. “Ovo će s vremenom poslati jedan od najvažnijih biznisa na svijetu,” tvrdi on. “Cilj je postati opća zamjena za ljudski rad.”
Ipak, prije nego do toga dođe, ova dvogodišnja kompanija mora prevladati planinu izazova. Na primjer, hodanje je za robota još uvijek problem, kao što su i novinari Forbesa mogli vidjeti tijekom nedavnog posjeta uredima tvrtke. Figure 01 treba barem pet minuta da se zagrije, privezan o stropnu gredu, prije nego počne teturati otvorenim prostorom ureda. Stvari ne idu po planu. Tijekom zagrijavanja robotima problema sa svojim mehaničkim kukom. Desna noga nekontrolirano se okreće pod čudnim kutem. Nakon još par minuta i brzog popravka softvera, dvojica zaposlenika rješavaju problem. Skidaju povodac i Figure 01 počinje hodati. Metalni dijelovi zveckaju pri svakom koraku.
Roboti su posljednjih desetljeća prešli velik put. Sada je normalno vidjeti ih u tvornicama kako sastavljaju automobile ili u skladištima, gdje prenose pakete. Neki se počinju koristiti za prikupljanje i analizu podataka na građevinskim zemljištima. Posljednji trend je porast interesa za stvaranje humanoidnih robota koje pokreće umjetna inteligencija, a koji mogu obavljati mnoge zadatke (za razliku od, recimo, robotskih ruku koje znaju samo miješati koktele) i učiti nove vještine.
Na ovim kreacijama radi gomila novih kompanija. Tesla razvija robota imena Optimus koji će vjerojatno pomagati u sastavljanju automobila. Nakon što je Adcock na X-u u veljači objavio rezultate investicijskog kruga za Figure, šef Tesle Elon Musk odgovorio mu je: “Da te vidim.”
Postoji i tvrtka u Oregonu, imena Agility Robots, kao i norveška kompanija 1X koju djelomično podržava OpenAI, a u siječnju je prikupila 100 milijuna dolara. Tu je i Apptronik iz Teksasa koji je u ožujku sklopio ugovor s Mercedes Benzom. Kada je gigant AI čipova, Nvidia, pokrenuo novu inicijativu za rad s proizvođačima robota, gotovo svi predstavljeni roboti bili su humanoidni.
Velika prednost humanoidnih robota je očita: svijet u kojem živimo dizajniran je za ljude. “Ako možete imato sigurnog čovjekolikog robota koji može raditi rame uz rame s ljudima, tržište je nevjerojatno,” kaže Jesse Coors-Blankenship, član odbora u Figureu u koji je uložila njegova tvrtka Parkway Venture Capital. “U posljednje dvije godine istraživali smo mogućnost korištenja mobilnih humanoidnih robota u ograničenom broju polja gdje su procesi mračni, prljavi, dosadni i nesigurni. Suradnja s Figureom može to postići,” kaže glasnogovornica BMW-a, Nathalie Bauters.
Koliko će trebati dok Figureovi roboti ne počnu raditi u BMW-u, ali i s drugim potencijalnim klijentima? Budući da trenutno imaju samo tri funkcionalna robota, Adcockov plan ekstremno je optimističan. On kaže kako će njegovi roboti raditi u BMW-ovoj tvornici u “sljedećih 12 do 18 mjeseci, možda u malom broju.” Bauters iz BMW-a kaže kako će “u prvoj fazi imati jednog rogbota za tehničku evaluaciju.”
Roboti ne uče nove stvari automatski. Kako bi Figure 01 uspješno prepoznao i podigao onu naranču s početka priče, inženjeri – koji koriste optičke uređaje i videokamere – moraju ponoviti kretnju s robotom najmanje 50 puta. Učenje nekoliko međusobno vezanih koraka za rad na pokretnoj traci mogao bi potrajati.
Ash Sharma, istraživač robotike u britanskoj tvrtci za istraživanje tržišta Interact Analysis, očekuje kako će trebati pet ili šest godina prije nego Figure može komercijalizirati svoje humanoide. Veliki problem je spuštanje cijene proizvodnje kako bi oni mogli postati pristupačni za skladišta ili tvornice. Adcock ne želi reći koliko je potrošio na proizvodnju prvih robota, ali želi troškove spustiti na 50.000 dolara po robotu.
Adcock je u trenutnom, ultrakompetitivnom polju završio neizravno. Odrastao je na farmi u Illinoisu i studirao poslovanje na sveučilištu na Floridi prije nego se preselio u New York. Tamo je radio za hedge fond Cedar Capital Partners. Godine 2012. on i kolega s fakulteta Adam Goldstein osnovali su Vettery, online tržište poslova orijentirano prema radnicima u financijama i IT-ju. Prodali su ju gigantu Adecco Group 2018. godine, za 110 milijuna dolara. Adcock je dobio 30 milijuna, prije poreza.
Goldstein i Adcock potom su ušli u svijet električne avijacije, pokrenuvši kompaniju za električne zračne taksije, Archer Aviation, 2018. godine, iako nisu imali nikakvog iskustva u razvoju hardvera.
Prikupili su novac od investitora među kojima je bio i Marc Lore, koji je svoju tvrtku za e trgovinu Jet.com prodao Walmartu. Suosnivači su najboljim talentima dijelili ogromne plaće.
Unutar tri godine, predstavili su prvi prototip taksija s dva sjedala, Početkom 2021. godine, United Airlines je podnio narudžbu od milijardu dolara za do 200 Archerovih zračnih taksija. U rujnu te godine, Adcock i Goldstein izveli su kompaniju na burzu putem SPAC-a.
Sedam mjeseci kasnije, Adcock je naglo odstupio s mjesta izvršnog direktora i napustio kompaniju. Sada bivši suosnivači više ne rade zajedno i nežele govoriti o svom odnosu. Glasnogovornik za Archer Aviation nije želio komentirati, dok je bivša šefica marketinga i komunikacija u tvrtci, Louise Bristow, rekla kako je to bila odluka odbora: “To je sve što mogu reći.”
Adcock ima naviku pretjerivati. “U Archeru sam izgradio pet generacija letjelica od nule,” hvali se. Ipak, izgradnja letjelice timski je rad, a ne solo pothvat. Uz to, Archer još uopće nema pet generacija letjelica. Adcock također tvrdi kako je osnovao i financirao Archer Aviation eVTOL (električno vertikalno uzlijetanje i slijetanje) laboratorij na sveučilištu na Floridi. “Osnovao sam taj laboratorij,” kaže on Forbesovom novinaru. “Dao sam osobnu donaciju školi.”
Zapravo je laboratorij osnovao profesor avijacijskog inženjerstva na sveučilištu, Peter Ifju, 2021. godine, uz sredstva Archer Aviationa i bivšeg partnera u Goldman Sachsu koji je savjetovao Archer, kaže Ifju. “Archer vjerojatno nikada ne bi postojao da nije nas,” dodaje on, objašnjavajući kako je upravo laboratorij izgradio prve prototipe za Archer. Archer odgovara priznajući da je laboratorij Ifjuov, govoreći: “Većina novca došla je iz Archera. Kada kažem ‘ja’, mislim na sebe kao osnivača Archera.” On zaista i jest dao nešto novca sveučilištu za laboratorij.
Kako bi pokrenuo Figure, Adcock je radio u WeWorku u Palo Altu, kontaktirajući ljude iz industrije robotike. “Brett nam je objasnio da će napraviti selekciju za talente u industriji humanoida,” kaže John McCormick čija je investicijska tvrtka Tamarack Global uložila i u Archer i u Figure. Do kolovoza 2022. godine zaposlio je osam ljudi, a sada tvrtka zapošljava do 90 ljudi, a regruti dolaze iz tvrtki kao što su Boston Dynamics, Google DeepMind, Tesla, kao i Appleove tajnovite Special Projects grupe.
Što je s činjenicom da Adcock nikada prije nije izgradio robota? Adcock kaže kako se robotici naučio dok je radio u Archeru. Zračni taksiji te tvrtke “imaju baterije, motore, ugrađeni softver, kontrolne sustave,” kaže on.
U početku je sam financirao kompaniju. Ne želi otkriti koliko je uložio, no neki izvori kažu kako se radi o 20 milijuna dolara. U ožujku 2023. godine, Figure je prikupio 70 milijuna dolara od investitora u investicijskom krugu kojeg je predvodio Parkway Venture Capital, a među investitorima je i Intel Capital.
Za investicijski krug od veljače, kada je prikupljeno 675 milijuna dolara, pomoglo je Adcockovo neumorno upoznavanje ljudi. OpenAI je kontaktirao tvrtku, zainteresiran za ulaganje, kaže Adcock, objasnivši kako je postao dobar s izvršnim direktorom Samom Altmanom: “Dosta dobro sam upoznao Sama. Oni su željeli ući u robotiku. Prišli su mi i rekli da imam jedan od najboljih timova za robotiku na svijetu.”
Adcock kaže kako je nasumično poslao email izvršnom direktoru Nvidije Jensenu Huangu i “bilo je odlično. U kontaktu smo preko godinu dana.” Iz Nvidije nisu željeli komantirati. Član odbora Figurea Coors Blankenship kaže kako je “Sam Altman bio taj koji je s Brettom radio na okupljanju svih strana”, uključujući i Microsoft, za investicijski krug iz veljače.
Tih 675 milijuna dolara mnogo je više od onoga što su prikupili konkurenti. Agility Robotics, osnovan 2015. godine, dosad je prikupio 180 milijuna dolara. 1X je prikupio 140, a Apptronik samo 29 milijuna dolara. Sharma iz Interact Analysisa procjenu vrijednosti Figurea naziva “nevjerojatnom”, pogotovo ako se uzme u obzir da je industrija humanoidnih robota još uvijek u ranoj fazi.
Oboružan silnim novcem, Adcock još uvijek zapošljava. Figure od početka travnja želi zaposliti još oko 30 ljudi u područjima od globalnog lanca opskrbe do kontrole motora.
I uz sav novac svijeta, uspjeh nije garantiran. Sanjari pokušavaju stvoriti čovjekolike robote već stotinama godina: islamski inženjer imena Ismail al-Jazari skicirao je dizajne za mehaničke konobare još u 10. stoljeću. Nekih 700 godina kasnije pojavili su se (moguće nepouzdani) izvještaji o Nijemcu dr. Lubeu koji je izgradio robota koji može stajati i govoriti, a kojeg pokreću elektromagneti i baterije. Navodno se zvao g. Eisenbrass. Tehnologija 21. stoljeća nekoliko je svjetlosnih godina naprednija od ova dva primjera, ali moguće je da ni to neće biti dovoljno.
Autor originalnog članka: Kerry A. Dolan, Forbes; Amy Feldman, Forbes
Link: Meet The New AI-Robot Billionaire
(Prevela: Nataša Belančić)
