Polijeće nova raketa put Mjeseca, 14 milijardera pomažu da NASA ponovo sleti na Zemljin satelit

TEHNOLOGIJA Forbes 15. feb 2024. 09:43
featured image

15. feb 2024. 09:43

Kompanija Intuitive Machines sa sjedištem u Hjustonu nada se da će postati prva privatna kompanija koja će sletjeti na površinu Mjeseca ovog mjeseca.

To je jedna od nekoliko kompanija u rukama milijardera koje NASA koristi kako bi otključala potencijal Mjeseca, smanjila troškove agencije i razvila rastuću svemirsku ekonomiju dok planira misije na Mjesec, Mars i dalje.

NASA sarađuje sa 14 američkih kompanija kako bi pomogla u dostavljanju naučnih instrumenata i tehnologije na površinu Mjeseca kao dio svog programa Artemis za slanje ljudi nazad na Mjesec.

Prvih devet kompanija pridružilo se NASA-inoj šemi Komercijalnih lunarnih teretnih usluga (CLPS) 2018. godine, uključujući kompaniju Astrobotic Technology sa sjedištem u Pitsburgu, čija je misija Peregrin označila prvo lansiranje programa, ali i prvi neuspjeh nakon curenja goriva koje je uništilo nadu da će sletjeti na Mjesec i poslalo je nazad na Zemlju.

Sljedeće lansiranje, zakazano za 15. februar, predvodi kompanija Intuitive Machines iz Hjustona, koju je koosnovao Kamal „Kam“ Gafarian. On predsjedava odborom kompanije i njena vrijednost se procijenjuje na 2,3 milijarde dolara, generisane od svemirskih poduhvata.

Bogati par Eren i Fatih Ozmen, čija se vrijednost procijenjuje na 3,4 milijarde i 3,3 milijarde dolara, osnovali su i sada vode kompaniju Siera Nevada, jednu od pet kompanija dodatih u program 2019. godine. Međutim, Siera još nije dobila CLPS ugovor.

SpacesX Elona Muska takođe se pridružio 2019. godine i još nije dobio ugovor u okviru CLPS-a, iako je kompanija već potpisala vrijedne ugovore sa NASA, a njena tehnologija za ponovno korištenje rakete služi za lansiranje drugih CLPS misija poput Intuitive IM-1.

Photo: Pixaby

Milijarderi podržavaju program

Osnivač Amazona Jeff Bezos, putem svoje svemirske kompanije Blue Origin, takođe se pridružio programu 2019. godine, a kompanija još uvek sustiže SpaceX i, slično Muskovoj firmi, Blue Origin još nije dobio CLPS ugovor, ali ima unosne ugovore sa NASA za druge poslove.

Kompanije uključene u CLPS mogu da konkurišu za NASA ugovore i do sada je agencija dodijelila 10 ugovora kompanijama za dostavljanje materijala na Mjesec. Dva su dodijeljena kompaniji Astrobotic, a tri Intuitive-u, čije se misije očekuju 2024. godine.

Firefly Aerospace sa sjedištem u Teksasu dobio je dva ugovora za isporuku i planirano je da lansira prvu od dvije lunarne misije 2024. godine, gde se nadaju da će sletjeti svojim lenderom Blue Ghost u basen Mare Crisium na Mjesecu.

Blue Ghost Misija 2 je zakazana za 2026. godinu i dostaviće NASA teret na daleku stranu Mjeseca. Takođe će postaviti komunikacioni satelit u lunarnu orbitu. Draper sa sjedištem u Masačusetsu takođe će letjeti na daleku stranu Mjeseca i planirano je da sleti u basen Šredinger 2025. godine.

Preostale CLPS misije su otkazane nakon što je NASA dodijelila ugovore. Jedna misija propala je nakon što je kompanija Masten Space Systems imala poteškoća da se pridržava budžeta za projekat, što je na kraju dovelo do bankrota.

Orbit Beyond sa sjedištem u Nju Džerziju takođe je dobio CLPS ugovor, ali je NASA raskinula ugovor nakon što je firma rekla da neće moći da ispoštuje rokove za misiju.

Photo: Pixaby

Kompanija i dalje može da konkuriše za buduće poslove u okviru programa, koji uključuje i industrijskog diva Lockheed Martin Space, Ceres Robotics, Deep Space Systems i Tyvak Nano-Satellite Systems.

Kompanija Moon Express sa sjedištem u Floridi, koosnovana od strane Naveena Jaina, takođe je bila u prvom talasu kompanija koje su konkurisale za NASA ugovore i 2016. godine postala je prva kompanija koja je dobila dozvolu vlade SAD-a da sleti na Mjesec, gde planira da eksploatiše satelit – koji opisuje kao „osmi kontinent Zemlje“ – u potrazi za vodom i mineralima.

Skup rizičnih poduhvata

Polijetanje sa Zemlje je skup i rizičan poduhvat. Istorijski gledano, slijetanja na Mjesec i dalje su gotovo isključivo u nadležnosti nacionalnih vlada.

Programi svemirskih agencija samo pet zemalja – SAD, Sovjetskog saveza, Kine, Indije i Japana – uspjeli su u tome, od kojih su tri to učinile nedavno (Kina je prvi put sletjela 2013. godine, Indija je to učinila prošle godine, a Japan je sletio sa svojom sondom „snajper“ na Mjesec ovog januara).

Većim oslanjanjem na privatna preduzeća kroz programe poput CLPS-a, NASA se nada da će podstaći rastuću svemirsku ekonomiju, podstaći konkurenciju i smanjiti svoje troškove.

Agencija je rekla da će privatne kompanije činiti ključni dio njenih budućih planova za Mjesec – gdje se nada da će sletjeti astronauti ove decenije i na kraju postaviti lunarnu bazu kao polazište za dalje istraživanje – Marsa i dubljeg svemira.

Konkurencija među milijarderima za kolonizaciju svemira pokazala se korisnom za ciljeve agencije. Pored onih koji su uključeni u program CLPS, drugi bogati pojedinci poput Ričarda Brensona iz kompanije Virdžin Galaktik (čija se vrijednost procijenjuje na 2,9 milijardi dolara), preduzetnika u vazduhoplovstvu Roberta Bigelova i kripto pionira Džeda Mekejleba (čija se vrijednost procijenjuje na 2,7 milijardi dolara i čija kompanija Vast planira da lansira prvu privatnu svemirsku stanicu) rade na izgradnji bogatstva i proširivanju svojih poslovnih carstava izvan planete.

Photo: Pixaby

Intuitive Machines misija IM-1 zakazana je za četvrtak i, ako uspije, postaće prva privatna kompanija koja će sletjeti na površinu Mjeseca.

Tri su pokušale i propale prije nje: Astrobotic, čija je sonda Peregrin izgorjela u atmosferi Zemlje, japanska firma Ispace, čiji je lender udario u površinu Mjeseca prošle godine, i izraelska SpaceIL, koja je pokušala da sleti u More spokojstva na Mjesecu 2019. godine.

Maksimalna vrijednost CLPS ugovora iznosi 2,6 milijardi dolara do 2028. godine. NASA je rekla da podstiče kompanije da „komercijalno lansiraju terete“.

Pored opreme NASA, Astrobotic je nosio ljudske ostatke i DNK na svojoj misiji, a lender Intuitive-a, Odisej, treba da nosi seriju skulptura umetnika Džefa Kunsa, kao dio NFT kripto projekta.

Robert Hart, novinar Forbes