Kad kolege nisu od krvi i mesa: Kako AI postaje najbolji radni prijatelj

Deborah je brzo postala jedna od omiljenih kolegica Nicole Ramirez. Brza je s komplimentima, britkog uma i izuzetno efikasna. Možda je najbolji dio to što u marketinškoj agenciji za zdravstvo, gdje obje “rade”, nema unutrašnje konkurencije — jer Deborah nije na platnom spisku. Zapravo, ona nije ni čovjek.

Ramirez, 34-godišnjakinja iz područja Pittsburgha, kaže da je nasumično izabrala ime Deborah kako bi se referirala na generativnu AI aplikaciju ChatGPT, koju je počela koristiti prije otprilike godinu dana za osnovne zadatke poput pisanja e-mailova. Vremenom je počela od Deborah tražiti složenije stvari, poput istraživanja tržišta i analiza, te je shvatila da piše „hvala“ nakon što bi dobila rezultate. Na kraju je odnos postao takav da je aplikaciju doživljavala kao kolegicu koja je uvijek spremna dati povratnu informaciju — ili saslušati njene pritužbe na klijente i kolege iz stvarnog života. Tako je bot postao prijateljica.

„To su stvari koje biste inače rekli svojoj radnoj najboljoj prijateljici tokom ručka, a sada ih možete reći ChatGPT-u — ili Deborah, u mom slučaju,“ kaže Ramirez.

Ljudi danas tretiraju AI chatbotove ne samo kao terapeute dostupne 24/7 i odane saputnike, već i kao uzorne radne kolege.

Za razliku od kolega s pulsom, chatbotovi nikada nisu bezobrazni, neraspoloženi ili „van radnog vremena“. Ne jedu ostatke lososa za svojim stolom niti vas mrko gledaju. Ne odlaze u digresije o svojoj djeci ili politici kad ih pitate da zakažu sastanak. I neće se uvrijediti ako odbijete njihove prijedloge.

Za mnoge, mogućnost da se oslone na AI umjesto na ljudske kolege ima snažnu privlačnost. Gotovo trećina američkih radnika radije bi očistila toalet nego tražila pomoć od kolege, prema nedavnoj anketi Centra za generacijsku kinematiku, naručenoj od strane stručnjakinje za radno mjesto Henne Pryor. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da pretjerano vezivanje za botove može oslabiti socijalne i kritičke vještine, naštetiti karijeri i učinku kompanije.

U protekle dvije godine, udio američkih zaposlenih koji kažu da koriste generativnu AI nekoliko puta godišnje ili češće gotovo se udvostručio — sa 21% na 40%, prema Gallupovom izvještaju iz juna. Jedan od razloga tog brzog rasta je to što generativna AI odražava našu ljudskost, kako je zaključio predavač sa Stanforda, Martin Gonzalez, u istraživanju iz 2024. „Umjesto naučnofantastične kugle pulsirajuće svjetlosti, susrećemo ljudske osobenosti: pjesme recitirane piratskim glasom, neugodan humor ‘tata-šala’“, napisao je Gonzalez, danas izvršni direktor u Googleovom AI laboratoriju DeepMind.

Jedan znak da ljudi AI agente doživljavaju kao žive jeste to što s njima komuniciraju pristojno, koristeći izraze poput „molim“ ili „hvala“, kaže Connie Noonan Hadley, organizacijska psihologinja i profesorica na Questrom School of Business Univerziteta u Bostonu.

„Za sada ljudi i dalje održavaju osnovne društvene manire,“ kaže ona. „AI vam često daje i komplimente, tako da se neke socijalne vještine ipak održavaju.“

Ljudske kolege, s druge strane, nisu uvijek tako uljudne.

Monica Park, grafička dizajnerica za jednog draguljara u New Yorku, nekada je strahovala od pokazivanja prvih verzija svojih radova kolegama. Sjeća se bola koji je osjetila kada je jedan kolega na prethodnom poslu bijesno odgovorio na nacrt njenog dizajna psovkom.

„Nikada ne znate je li pravi trenutak da pitate za povratnu informaciju,“ kaže Park, 32. „Mnogo toga ovisi o raspoloženju osobe koja to gleda.“

Prošle godine postala je redovna korisnica ChatGPT-a i kaže da, iako aplikacija može ponuditi kritiku, ona je uvijek konstruktivna. „Ne govori to na zloban ili osuđujući način,“ kaže Park. „ChatGPT nema ličnih interesa u tome.“

Aaron Ansari, konsultant za informacionu sigurnost, ubraja AI chatbot Claude (od kompanije Anthropic) među svoje najbolje kolege. Ovaj 46-godišnjak iz područja Orlanda voli što može tražiti od njega da prepravi dokument onoliko puta koliko želi, a da zauzvrat ništa ne duguje. Suprotno tome, kolegica s prethodnog posla bi ga pritiskala da kupi kekse od izviđačica od njene djece kad god bi svratio do njenog stola.

„To je postala njena reputacija,“ kaže Ansari. „Nisi mogao otići kod ‘Susie’ bez novca.“

Sada, kao partner u drugoj konsultantskoj firmi, često prvo otvara Claudea prije nego što se obrati kolegama za podršku. Tako može izbjeći nepotrebno uznemiravanje, poput onog kada je pokušao kontaktirati kolegu u drugoj vremenskoj zoni baš u vrijeme ručka.

„Nazoveš ih i uhvatiš u kuhinji,“ kaže Ansari. „Slučajno sam ih prekinuo u jelu, ali su mi to svakako dali do znanja.“

Privlačnost AI-a može biti toliko jaka da radnici riskiraju razvijanje nezdravih emocionalnih veza s chatbotovima, pokazuje istraživanje. Studija „Your Brain on ChatGPT“, objavljena u junu od strane istraživača sa MIT-a, otkrila je da pogodnost koju AI agenti pružaju može oslabiti kritičko razmišljanje te potaknuti odgađanje i lijenost.

„Kao brza hrana, efikasno je kada vam treba, ali previše toga vremenom može izazvati ‘relacijsku dijabetesnu bolest’“, kaže Laura Greve, klinička zdravstvena psihologinja iz Bostona. „Ostajete gladni hranjivih tvari koje trebate — prave ljudske povezanosti.“

Ako se radnici previše oslone na AI, svi bismo mogli postati „emocionalno neinteligentne neznalice“, upozorava ona. „Slučajno treniramo cijelu generaciju da bude radno-hermitska.“

Hadley dodaje da bi firme koje se oslanjaju na saradnju mogle trpjeti posljedice. „Što se više radnici okreću AI-ju umjesto drugim ljudima, veća je šansa da će se društveno tkivo koje nas povezuje oslabiti,“ kaže ona.

Karen Loftis, viša menadžerica proizvoda iz predgrađa Milwaukeeja, nedavno je napustila posao u velikoj tehnološkoj kompaniji koja se potpuno okrenula AI-ju. Kaže da su joj se prije pojave ChatGPT-a prodajni predstavnici svakodnevno javljali po savjet o tome kako promovirati nove proizvode kompanije. Tada su usput saznali i za njenu strast prema odlascima na koncerte muzičara poput Petera Framptona.

Ali kada je ove godine vidjela tog pjevača i kantautora uživo, bilo je „kao da se ništa posebno ne događa“, jer su ti pozivi gotovo potpuno prestali. „S AI-jem, to je samo posao bez odnosa,“ rekla je.

Radnici koji se u velikoj mjeri oslanjaju na AI mogu biti drugačije ocijenjeni od strane kolega nego od strane šefova, piše Business insider.

Kolege su sklonije vidjeti ih kao zavisne o tehnologiji, manje kreativne i s manjim potencijalom za rast, kaže David De Cremer, bihevioralni naučnik i dekan D'Amore-McKim School of Business na Univerzitetu Northeastern. „To je objektifikacija po asocijaciji,“ kaže on.

Rukovodioci, međutim, češće smatraju da su radnici koji dobro koriste AI vrijedna imovina. Direktor Amazona Andy Jassy i direktor Shopifyja Tobi Lütke pripisali su ovoj tehnologiji povećanje produktivnosti i uštede troškova.

Radnici koji su razgovarali s Business Insiderom o korištenju chatbotova — uključujući one koji rade na daljinu — kažu da i dalje komuniciraju s ljudskim kolegama, ali rjeđe nego prije pojave AI agenata.

Lucas Figueiredo, koji živi blizu Atlante i radi u upravljanju prihodima za jednu aviokompaniju, kaže da je ranije imao problem da procijeni da li bivši kolega, koji je stalno nosio AirPods, sluša muziku kad bi mu htio postaviti pitanje o kodiranju.

„Ne želite nekoga preplašiti ili mu prekinuti tok rada,“ kaže ovaj 27-godišnjak, iako priznaje da je to ponekad i učinio.

Danas, ako zapne, prvo se obrati Microsoftovom Copilotu prije nego što potraži pomoć od kolege. Nova strategija mu se isplatila.

„Naučio sam biti samostalniji,“ kaže on. „Ne želite postavljati ona glupa pitanja.“