Kakva je budućnost kardiovaskularne njege
Budućnost kardiovaskularne njege dolazi u trenutku velike nade, ali i rastuće hitnosti. Nakon stoljeća napretka u kojem je broj smrti od kardiovaskularnih bolesti prepolovljen, momentum je usporio.
Srčane bolesti i moždani udari i dalje su vodeći uzroci smrti širom svijeta, stope smrtnosti se pogoršavaju, a troškovi samo u Sjedinjenim Američkim Državama se očekuju da će se do 2050. utrostručiti na 1,8 biliona dolara.
U ovom kontekstu, lideri u zdravstvu suočavaju se sa ključnim izazovom: hoće li moći dovoljno brzo temeljno preoblikovati kardiovaskularnu njegu kako bi odgovorili na obim problema.
To preoblikovanje već dobija oblik unutar naprednih zdravstvenih sistema.
Kako objašnjava Warner Thomas, izvršni direktor Sutter Healtha, zdravstvenog sistema vrijednog 18 milijardi dolara sa 25 bolnica i nagrađivanom kulturom koja pruža usluge 3,6 miliona pacijenata: „Budućnost njege srca i krvnih sudova je personalizovana, proaktivna i koordinirana u velikoj mjeri. Integrisani timovi Sutter Healtha grade na stoljeću kliničke izvrsnosti u oblasti kardiovaskularnog zdravlja koristeći napredne metode snimanja, minimalno invazivne tehnike, klinička ispitivanja i AI za ranije otkrivanje bolesti i preciznije liječenje. Zdravstveni sistemi moraju integrisati tehnologiju, istraživanja i multidisciplinarne timove kako bi njega bila prediktivnija, dostupnija i manje invazivna – redizajnirajući njegu oko pacijenta, a ne oko susreta s doktorom“, kazao je.
U isto vrijeme, naučno razumijevanje kardiovaskularnih bolesti napreduje nevjerovatnom brzinom.
Jane E. Freedman, MD, zamjenica izvršnog direktora i glavna službenica za zdravstveni sistem u Vanderbilt University Medical Center, ističe kako podaci i precizna nauka oblikuju ono što lideri sada mogu vidjeti i na čemu djelovati: „Izvanredni napredak u tehnologiji, analizi podataka i naučnoj preciznosti podigao je naše razumijevanje kardiovaskularnih bolesti na nivo koji je prije bio nezamisliv. U Vanderbilt Healthu, naučnici istražuju širok spektar faktora u velikim populacijama i identifikuju specifične puteve koji na kraju dovode do bolesti srca. Ovaj rad je otkrio kako prehrana, gojaznost, tjelesna kondicija i starenje tokom cijelog života doprinose ovoj kompleksnoj, višesistemskoj bolesti“, zaključila je Freedman.
Ipak, čak i kako nauka i sistemi napreduju, društveni teret kardiovaskularnih bolesti nastavlja rasti.
Nancy Brown, izvršna direktorica American Heart Association, opisuje hitnost situacije jasnim riječima:
„Od osnivanja American Heart Association 1924. godine, broj smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti prepolovljen je. Ipak, srčane bolesti i moždani udar i dalje su prvi i drugi uzrok smrti u svijetu. Nedavno su stope smrtnosti pogoršane, a očekuje se da će troškovi povezani s kardiovaskularnim bolestima u SAD-u do 2050. utrostručiti na 1,8 biliona dolara. Posvećeni smo hrabrim akcijama kako bismo ostvarili naučne proboje i implementirali provjerena rješenja u nauci, politici i njezi za zdravije ljude i zajednice“, kazala je Brown.
Inovacije na molekularnom nivou sada dopunjuju napore na nivou sistema i populacije. Za Roberta Bluma, predsjednika i izvršnog direktora Cytokineticsa, današnji dan predstavlja kulminaciju naučnog uvjerenja koje se slijedi gotovo tri decenije: da razumijevanje i ciljanje mehanike srca može donijeti dugotrajnije napretke za pacijente.
Ovo uvjerenje podržava rastući program specijalizovane kardiologije Cytokineticsa, uključujući nedavno odobreni MYQORZO (aficamten), lijek koji blokira srčani miozin, a namijenjen je liječenju simptomatske obstruktivne hipertrofične kardiomiopatije tako što smanjuje abnormalnu kontrakciju srčanog mišića.
Sa očekivanim odobrenjem u Europi, aficamten odražava stalni fokus na jedno područje biologije u kombinaciji s partnerstvom.
Rad Cytokineticsa s American Heart Association na poboljšanju dijagnoze, pristupa i sistema njege ističe ključnu istinu: naučni proboji su značajni samo ako dopru do pacijenata.
Kako SAD ulazi u demografski prelomni trenutak, više ljudi starijih od 65 godina nego mlađih od 18 do 2032. godine, pitanje više nije da li kardiovaskularna njega mora da se promijeni, već da li će lideri djelovati dovoljno brzo. Sledeća era zdravlja srca biće određena onima koji usklade nauku, sisteme i obim kako bi preoblikovali kako i koliko dobro, društvo stari.
Robert Reiss, Forbes
