Google u sklopu “Prava na zaborav” uklonio više od 60 posto informacija o krivičnim djelima, ali brisanje podataka traže i drugi
Uvođenje prava na zaborav u Evropskoj uniji izazvalo je talas zahtjeva za brisanjem podataka – ali Evropljani su sada mnogo sretniji što su ih pronašli.
Prema novim istraživanjima kompanije za sajber sigurnost Surfshark, broj zahtjeva je postepeno opadao nakon uvođenja zakona 2015. godine sve do pojave pandemije, kada je 2020. dramatično porastao. Međutim, sada je opet u opadanju.
Pravo na zaborav omogućava pojedincima u EU, Evropskom ekonomskom prostoru, Ujedinjenom Kraljevstvu i Švicarskoj da zatraže od web stranica da uklone podatke koji se odnose na njihovo ime sa stranica rezultata evropskih pretraživača. U prvoj godini primjene, bilo je 169.200 zahtjeva, pri čemu je broj postepeno opadao sve do 2020. godine kada se desila pandemija. Te godine je došlo do povećanja za 30 posto.
U Francuskoj, Njemačkoj i UK više od 50 zahtjeva
„Jedan od razloga porasta zahtjeva za pravo na zaborav u 2020. godini može da se pripiše pandemiji covid-19. Kako su mnoge svakodnevne aktivnosti postale virtualne, to je podstaklo ljude da budu svjesniji svoje digitalne higijene i da pregledaju svoju privatnost na internetu“, rekla je Gabrijele Kaveckjit, pravna savjetnica za privatnost na Surfsharku.
Novo istraživanje kompanije Surfshark, međutim, pokazuje da je do 2022. godine oko 155.000 zahtjeva za pravo na zaborav ili pravo na brisanje podataka podnijeto Googleu i Bingu – gotovo 20 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.
Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo su najentuzijastičnije nacije, čineći više od 50 posto zahtjeva. U pogledu populacije, Švedska i Francuska su predvodile listu sa sedam zahtjeva na 100.000 ljudi. U Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Češkoj i Slovačkoj, bilo je manje od jednog zahtjeva na 100.000 ljudi.
„Zanimljivo je da su zapadne zemlje najaktivnije u podnošenju zahtjeva za pravo na zaborav, ali izgleda da postoji nedostatak angažovanja ili svijesti o prednostima koje pruža GDPR među preostalim evropskim nacijama“, kaže portparol Surfshark Lina Survila.
A društvene mreže su bile najčešće meta zahtjeva za brisanje, pri čemu je Facebook bio najviše zastupljen, sa 129.000 zahtjeva za uklanjanje URL-ova.
„Podizanje javnog razumijevanja ovih inicijativa naglašava ulogu GDPR-a kao katalizatora za zaštitu digitalnih prava i unapređenje privatnosti na globalnom nivou“.
Političke informacije imale najnižu stopu uklanjanja
X, Youtube i Google grupe su imali 72.000, 53.000 i 30.000 zahtjeva za uklanjanje URL-ova. Oko polovine URL-ova je uspješno uklonjeno za X i Google grupe, dok je oko trećine URL-ova uklonjeno za Youtube.
Do kraja 2022. godine, Google je uklonio najveći procenat URL-ova koji sadrže osjetljive i druge lične informacije, sa 97 posto i 93 posto uklonjenih. Informacije o krivičnim djelima, međutim, imale su stopu uklanjanja od 61 posto.
Kompanija je uklonila manje od polovine URL-ova vezanih za profesionalne prestupe i druge profesionalne informacije, dok su političke informacije imale najnižu stopu uklanjanja, pri čemu je samo petina svih URL-ova uklonjena od strane Googla.
Google je nedavno prestao da obavještava izdavače kada je njihov sadržaj uklonjen sa rezultata pretrage, nakon što je švedski sud presudio da to samo po sebi krši privatnost osobe koja je podnijela zahtjev za pravo na zaborav. Google je rekao da se ne slaže sa odlukom, ali mu nije dozvoljeno da se žali.
Emma Woollacott, novinarka Forbes
