Arapi obećali tri triliona dolara ulaganja u SAD: U šta najviše investiraju i šta to znači za američku ekonomiju usljed sukoba na Bliskom istoku
Investitori bi trebali pažljivo pratiti izvještaje koji pokazuju da zaljevske zemlje razmatraju otkazivanje investicionih ugovora i prodaju postojećih ulaganja. Kao procenat kapitalnog tržišta ili direktnih investicija, zaljevske zemlje predstavljaju mali dio ukupnih stranih ulaganja u SAD. Međutim, kada se uzme u obzir da ovih šest zemalja, sa ukupno oko 60 miliona stanovnika, otprilike koliko imaju Kalifornija i Teksas zajedno, čine procijenjenih 4–5% svih stranih kapitalnih ulaganja u SAD na osnovu ulaganja po glavi stanovnika, jasno je da se radi o značajnoj koncentraciji kapitala koji odlazi u inostranstvo.
Suvereni investicioni fondovi zaljevskih zemalja u SAD-u
Jedanaest suverenih fondova iz šest zaljevskih zemalja ulaže oko dva triliona dolara u SAD, što je više od 35% njihove ukupne imovine pod upravljanjem. Ove zemlje ulažu u američke dionice, obveznice, alternativne investicije poput hedge fondova, nekretnina i infrastrukture. Više od 25% ukupnih zaljevskih ulaganja u SAD-u je u dionicama, dok je oko 17% u obveznicama, posebno u američkim državnim obveznicama (U.S. Treasuries).
Ulaganja zaljevskih zemalja u američke dionice čine oko jedan posto cijelog tržišta vrijednog 65 triliona dolara. (Moguće je da je stvarni nivo ulaganja veći jer se značajan broj investicija vodi preko skrbničkih računa u Velikoj Britaniji, pa je teško dobiti tačnu brojku.) Ako bi menadžeri suverenih fondova iz Zaljeva odlučili kolektivno prodavati američke dionice, takav potez bi mogao privremeno spustiti tržište, dijelom i zbog trenutne nervoze među investitorima.
Podaci iz Ureda za ekonomsku analizu (Bureau of Economic Analysis)/Forbes
Zemlje Zaljeva koje ulažu oko 420 milijardi dolara u američki privatni kapital (private equity) proporcionalno su mnogo značajnija nego ulaganja u dionice. Ona predstavljaju oko 8–10% cijelog američkog tržišta privatnog kapitala. To je zaista veliki uticaj, posebno jer su ta ulaganja koncentrisana u određenim sektorima poput infrastrukture, tehnologije i nekretnina.
Tržište obveznica kao potencijalni rizik
Tržište obveznica moglo bi biti opasnija tačka pritiska nego tržište dionica. Zaljevske države zajedno drže oko 307 milijardi dolara u američkim državnim obveznicama i drugim obveznicama. Ako bi prodaja dionica i obveznica počela istovremeno ili čak ako bi tiho odlučili da ne produžavaju ulaganja u dospjele državne obveznice, to bi moglo pogoditi tržište obveznica i podići prinose.
Veći prinosi znače skuplje zaduživanje za američku vladu, kompanije i građane. S vremenom bi takvi veći troškovi zaduživanja mogli spustiti i tržište dionica. Dovoljno je sjetiti se situacije iz 2023. godine, kada je Japan tiho smanjio ulaganja u američke državne obveznice, što je dovelo do primjetnog skoka prinosa.
Ranljivost alternativnih investicija
Određeni sektori alternativnih investicija osjetljiviji su od prodaje američkih dionica. Zaljevske zemlje ulažu oko 186 milijardi dolara u takve investicije, koje su snažno koncentrisane u AI infrastrukturi, tehnologiji i nekretninama. Problem bi nastao ako bi počele smanjivati ulaganja u te oblasti, to bi moglo sniziti vrijednost startup kompanija, smanjiti kapital za razvoj umjetne inteligencije i čiste energije te pogoditi velika tržišta nekretnina, posebno u Miamiju i New Yorku.
Važno je naglasiti da alternativne investicije nije lako prodati, pa bi njihovo smanjivanje moglo trajati godinama. Međutim, odluka da se ne prave nova ulaganja mogla bi značajno uznemiriti ekonomiju.
Potencijalna buduća ulaganja
Prema Bijeloj kući, u maju 2025. godine zaljevske zemlje su obećale više od tri triliona dolara ulaganja u SAD. Navodno su obaveze dolazile iz:
- Saudijske Arabije (600 milijardi – 1 trilion dolara)
- Ujedinjenih Arapskih Emirata (200 milijardi – 1,4 triliona dolara)
- Katara (1,2 triliona dolara)
Cilj ovih višegodišnjih, često neobavezujućih sporazuma bio je ulaganje u energetiku, odbranu i tehnologiju. U trenutku pisanja ovog teksta nije jasno koliko je tih obećanih sredstava zaista investirano u SAD.
Američka ulaganja u zaljevske zemlje
Zbog dubine i raznovrsnosti američkih finansijskih tržišta, kao i mogućnosti direktnih investicija, zaljevske zemlje ulažu 12–15 puta više u SAD nego što SAD ulaže u njihove ekonomije. Jedan od poznatih investitora u Zaljevu, posebno u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, je porodica Trump.
Moć Zaljeva je u prijetnji da neće kupovati, a ne u prodaji
S obzirom na nervozu investitora zbog trenutne nestabilnosti u Iranu i drugim državama Bliskog istoka, nije iznenađenje da bi čak i nagovještaj povlačenja stranih investitora iz SAD dodatno uznemirio tržišta. Ipak, čak i ako bi zaljevske zemlje počele prodavati svoje investicije u američkim dionicama i obveznicama, malo je vjerovatno da bi to učinile odjednom.
Njihov veći uticaj leži u prijetnji da više neće kupovati američke dionice i obveznice te u mogućnosti da otkažu obećanih tri triliona dolara investicija. Ako bi suvereni fondovi iz Zaljeva preduzeli takve poteze, to bi poslalo signal svijetu da su spremni koristiti svoju finansijsku moć kako bi izvršili pritisak na SAD i Izrael da okončaju sukob s Iranom.
Mayra Rodriguez Valladares, Forbes
