Medalja sa prvih modernih Olimpijskih igara prodata na aukciji za 178.510 dolara
Zlatna medalja za prvo mjesto s prvih modernih Olimpijskih igara prodata je na aukciji za 1.152.000 danskih kruna (178.510 dolara), tri puta više od procijenjene maksimalne vrijednosti, u organizaciji danske aukcijske kuće Bruun Rasmussen Arts Auctioneers.
Iz aukcijske kuće naveli su da je jednomjesečna online aukcija privukla kolekcionare iz cijelog svijeta. Prema podacima sa stranice kuće Bruun Rasmussen, zabilježene su 42 ponude.
Licitacija je otvorena 7. februara s početnom cijenom od 140.000 danskih kruna (22.200 dolara), a završena je u ponedjeljak pobjedničkom ponudom od 900.000 kruna (142.000 dolara), bez uračunate provizije kupca. Konačna cijena od 1.152.000 kruna uključuje i proviziju.
„Apsolutno smo oduševljeni današnjim rezultatom“, izjavio je Christian Grundtvig, direktor Odjela za kovanice i marke pri Bruun Rasmussen. „Ova olimpijska medalja predstavlja ‘jednoroga’ među međunarodnim kolekcionarima, rijedak spoj olimpijske i kulturne historije. Riječ je o memorabiliji izuzetne vrijednosti, a vijest o prodaji odjeknula je širom svijeta. Bez sumnje, ovo je jedna od najznačajnijih prodaja u oblasti numizmatike u historiji naše aukcijske kuće.“
Foto/Bruun Rasmussen Arts Auctioneers/Forbes
Prve moderne Olimpijske igre održane su u Ateni od 6. do 15. aprila 1896. godine, uz učešće 241 sportiste iz 14 zemalja. Među učesnicima je bila i Danska, a Viggo Jensen postao je prvi danski olimpijski prvak u dizanju tegova.
Međutim, iz aukcijske kuće su naveli da nisu mogli potvrditi da li je prodata medalja upravo ona dodijeljena za njegov nastup. Identitet osvajača ove medalje ostaje nepoznat.
Aukcija je tempirana da se održi tokom 2026 Milano Cortina Winter Olympics, koje su održane između 6. i 22. februara.
Medalja za prvo mjesto ima promjer od 48 mm, otprilike kao veći ručni sat, i izrađena je od srebra. Na prvim Olimpijskim igrama srebrne medalje dodjeljivane su pobjednicima uz maslinovu grančicu i diplomu. Drugoplasirani su dobijali bakrenu medalju, lovorovu grančicu i diplomu, dok trećeplasirani nisu dobijali medalju.
Koja je simbolika medalje
Danas prepoznatljiva zlatna medalja uvedena je na Ljetnim olimpijskim igrama 1904. godine održanim u St. Louis. Zlatne medalje dodijeljene na Igrama u Milanu i Cortini sadržavale su 6 grama čistog zlata i 494 grama sterling srebra.
Medalju je izradio poznati francuski umjetnik Jules-Clément Chaplain, kipar koji je smatran jednim od najboljih medaljera svog vremena. Chaplain i njegov kolega Louis Oscar Roty smatraju se osnivačima pokreta Art Nouveau.
Medalja je bogata klasičnom simbolikom. Na prednjoj strani nalazi se portret grčkog boga Zeusa s lovorovim vijencem, koji drži globus na kojem stoji Nika, boginja pobjede, s maslinovom grančicom. Na poleđini je prikazan Akropolis s Partenonom, uz grčki natpis: „Διεθνείς Ολυμπιακοί Αγώνες – Αθήναι 1896“ (Međunarodne olimpijske igre – Atina 1896). Medalja je kovana u Monnaie de Paris.
„Ovo je prvi put da nudimo medalju s prvih modernih Olimpijskih igara“, ranije je izjavio Grundtvig. „Takve medalje su izuzetno rijetke, a za kolekcionare olimpijskih memorabilija predstavljaju pravi krunski dragulj.“
Najviša cijena ikada plaćena za olimpijsku zlatnu medalju na aukciji odnosi se na medalju dodijeljenu Jesse Owens na Olimpijskim igrama 1936. godine u Berlin. Prodata je za više od 1,4 miliona dolara 2013. godine putem aukcijske kuće SCP Auctions. Owens je na tim igrama osvojio četiri zlatne medalje, čime je simbolično potkopao pokušaj Adolf Hitler da promoviše ideju arijevske nadmoći.
Anthony DeMarco, Forbes
