Sanela Karić za Forbes BiH: Zašto je BiH strateški jackpot za kritične minerale u Evropi ali i poželjna zemlja za investitore

Sanela Karić, pravna ekspertica s više od 25 godina iskustva i predsjednica Vijeća stranih investitora u BiH, imenovana je u odbor australske kompanije Middle Island Resources Limited. Njena karijera vodi od Sarajeva do međunarodnih berzi i velikih korporativnih sistema, uključujući i kompaniju Adriatic Metals, čiji je razvoj obilježio novo poglavlje rudarstva u regionu. U trenutku kada globalna trka za energentima i plemenitim metalima oblikuje ekonomije i geopolitiku, postavlja se ključno pitanje gdje je Bosna i Hercegovina u toj priči?

Koliko su domaće firme spremne za globalnu konkurenciju? Može li mala, uvozno orijentisana ekonomija poput BiH pronaći svoju šansu upravo u resursima i pametnom upravljanju? Karić u razgovoru za Forbes BiH pojašnjava šta njeno imenovanje znači za kompaniju koja već drži najveći broj istražnih rudarskih licenci u Srbiji? Govori o investicionom potencijalu regije, regulatornim okvirima, ali i perspektivama tržišta kapitala u BiH.

“Moja uloga je savjetodavna, da učestvujem na sjednicama Upravnog odbora, komuniciram sa lokalnom zajednicom, stakeholderima i pojašnjavam projekat. Dakle, bez nekih operativnih i izvršnih zadataka”, kaže Karić.

Zapadni Balkan ima potencijal

Rudarenje plemenitih metala i minerala ključno je danas za tehnološki razvoj i sprovođenje zelenih politika na globalnom nivou, naša sagovornica pojašnjava potencijale koje region i BiH imaju u rudarskom sektoru.

“Zaista sam ponosna što sam prije pet godina bila član jedne kompanije koja je akvizirana i prodata za 1,3 milijarde dolara. Mislim da nije postignuta slična akvizicija u BiH u zadnje vrijeme i upravo dolazi iz rudarskog segmenta. Generalno, regija Zapadnog Balkana ima potecijal. Rudarstvo ne poznaje granice s obzirom na sama geološka istraživanja i sama nalazišta ruda. Međutim, ono što je jako bitno reći jeste da smo mi u prošlosti, u ranijoj kompaniji, a i sada će to biti moja uloga u Srbiji za novu kompaniju, pokušati ljudima objasniti, odnosno educirati ih o kojoj vrsti rudarenja mi ovdje razgovaramo. Imamo različite napise, različite propagande, koje apsolutno u stvari ne definišu koja je to vrsta rudarenja”, ističe Karić.

Dodaje da medijski napisi o kritičnim mineralima o rudaranju cinka, bakra, zlata i srebra ne odgovaraju istini, posebno kada se govori o zaštiti životne okoline.

“Bila sam dio takvih projekata koji imaju visoki stepen tolerancije i zaštite životne okoline koje komuniciraju s lokalnom zajednicom na najvišem nivou, pa onda sa višim organima vlasti. Potencijala ima, ali mislim da mi prvo moramo raditi mnogo na educiranju građana, šta mi to imamo i trebamo i kako to da razvijamo u budućnosti.”

U posljednje vrijeme svjedočili smo protestima lokalnih zajednica u Srbiji i BiH vezano za ekološke standarde. Sagovornica pojašnjava za Forbes BiH da li region i BiH imaju dovoljno snažan regulatorni okvir za dugoročne projekte poput rudarskih istraživanja.

“Zaista se ponosim što mi uopće imamo aktivizam. Podržavam ga i mislim da je najzdravija demokratija ukoliko imamo aktivan i zdrav aktivizam, posebno iz oblasti zaštite okoliša. Ne možemo miješati kruške i jabuke ili abecedu. Moramo znati o čemu razgovaramo. Kopanje litija i kopanje srebra je potpuno drugačiji proces, potpuno druga tehnologija. Mi smo imali edukacije na način da smo ljude iz opštinskih vijeća, NGO predstavnike, dovodili na pogone prerade da im prezentiramo procese. Tek kada su vidjeli vlastitim očima, onda su zaključili da to nema nikakve veze sa natpisima ili generalnim mišljenjem da se radi o trovanju okoliša i slično. Svaki projekat ima otisak na životnu sredinu, svaki izgrađeni tržni centar, svaka građevina ima svoj footprint na životnu okolinu. Ali, kako s njom upravljati i pod kojim obimom, upravo je na investitoru i vlastima da zajedno sarađuju”, govori Karić.

U BiH postoje i dalje nalazišta serebra, cinka i bakra koja se mogu istraživati. Mi sa našom regulativom i davanjem smjernica investitorima možemo biti, ne investicioni partner, jer tu nemamo snage, ali strateški da, Sanela Karić za Forbes BiH.

Ističe da BiH i Srbija imaju jako dobre zakone, i da se ministarstva za okoliš ne bave zaštitom okoliša, nego upravljanjem okliša.

“Investitoru ukažu i daju smjernice kako trebaju otvoriti određeni objekat, a inspekcija je ta koja radi na zaštiti i ona vrši kontrole i nadzor, te izdaje mjere ili rješanja u kojem smjeru investitor treba da postupa. To je elementarno poznavanje propisa i kojim redosljedom treba da ide jedan investitor i kome da se obraća kada hoće da ulazi u ovako velike projekte”, kaže Karić.

Zašto BiH ne može sama eksploatisati minerale i plemenite metale

O kolikim količinama plemenitog metala se radi na prostoru BiH vjerovatno nije poznato, ali je sigurno da ga BiH ima. Zašto nema eksploatisanja na državnom nivou je vrlo lako objasniti.

“To apsolutno nije moguće. U svijetu ne postoji mogućnost da jedna zemlja sama iznese jedan takav projekat. Morate imati investitora koji ima podršku međunarodnih monetarnih fondova koji će finansirati takav projekat. Projekat u Varešu je koštao preko milijardu. Ne postoji mogućnost da bilo koji investitor iz BiH finansira takav projekat. To mora biti kombinacija institucionalne podrške i međunarodnih fondova koji su spremni uložiti u BiH. Nijedna bh. kompanija ne može uopće aplicirati za kredit van BiH. Zato što nijedna banka ili fond zbog raznih ocjena sigurnosti ili kreditnog rejtinga neće učestvovati u finansiranju nekog projekta”, kaže Karić dodajući: “Prerizična je teritorija. Ali putem majki firmi, grupe investitora je to sasvim moguće.

U bivšem projektu Adriatic Metalsa, a ta činjenica se ne zna, govori ona, najveći investitor je bio Orion Fond iz New Yorka.

“Kada sam pitala ko su ulagači u fond, to su vam američki i kanadski penzioneri. Oni imaju kapital i edukaciju da ulažu u takve projekte”, kaže ona.

Kaže kako su to vrlo izazovni megaprojekti koji su nam itekako potrebni, ali je za njih potrebno mijenjati sliku zemlje, razvoja i demografije, te da ljudi ostaju u zemlji.

“Da ovdje imaju posao i da rade, to su veliki projekti. I sitni projekti i investicije, sve je to potrebno, ali moramo pružiti ruku i otvoriti vrata vlikim projektima”, poentira sagovornica.

Nismo svjesni koliko imamo obrazovanih i sposobnih ljudi u BiH da rade u poslovima IT-ja, mašinsva, rudarastva i apsolutno mogu odgovoriti potrebama tržišta, Sanela Karić za Forbes BiH.

Dodaje da je upravo kreditni rejting zemlje razlog zašto naše kompanije ne mogu biti dio međunarodnih berzi, ali da kao strateški partneri možemo iskoristiti svoju šansu, a posebno veliku priliku imamo u veoma dobroj zakonskoj regulativi i jednostavnijem procesu koji vodi do operativnog cilja.

“Upravo zbog tog kreditnog rejtinga i nemogućnosti finasiranja tih fondova i inostranstvu. Strateški itekako možemo biti bitni. Moje učešće na raznim panelima vezano za kritične minerale njih je ostavilo šokirane i u Velikoj Britaniji i u Evropi, gdje je BiH sa svojom regulativom i uz podršku stranog investitora uspjela da za sedam i po godina završi projekat od istraživanja do operativne faze rudnika i zaposli preko 650 osoba direktno. To u Evropi nije viđeno”, kaže Karić dodajući zbog čega BiH može biti interesantna investitorima.

“Postoje i dalje nalazišta i serebra i cinka i bakra koja se mogu istraživati. Evropa je toliko preregulisana svojim internim propisima i međudržavnim, da joj danas treba 12 operativnih rudnika i 18 pogona prerade da stignu potražnju za kritičnim mineralima. A prosjek godina od istraživačke licence do operativnog rudnika u Evropi je 18 godina. Mi sa našom regulativom i davanjem smjernica investitorima možemo biti strateški partner, ne investicioni, tu nemamo snage, ali strateški da”, naglašava ona.

BiH je još uvijek poželjna za investiranje stranog kapitala

Trenutno obavlja funkciju predsjednice Vijeća stranih investitora u Bosni i Hercegovini. Na toj funkciji je već dvije godine i kaže kako je ponosna što je dio takvog udruženja koje broji preko 85 članica inostranog kapitala.

“Ima i domaćeg kapitala, ali je većina inostranog. Mi smo nedavno prezentirali Barometar, odnosno jedan pokazatelj rada naših članica koji je bio anoniman i željeli smo od njih da čujemo njihov stav vezano za poslovanje u BiH. Pored svih čudnih okolnosti u 2025. godini vezano za ekonomsku politiku koja nam se nije svidjela, te rezova i odluka od strane izvršne vlasti, a koje nisu pasale poslovnoj zajednici, mi i dalje imamo pozitivan stav naših članica. Oni kažu da bi preporučili BiH za ulaganje, njih 90%. Nama je drago kao organizaciji jer znamo kako djeluje poslovna zajednica. Pročitaće oni i neki medijski napis, uzeće možda izvještaj iz Evropske komisije, iako ne znam kako se ti podaci uopće pribavljaju, ali oni će sami uraditi analizu i nazvat će partnera u BiH koji ima srodan biznis i dobit će pozitivan feedback i on će doći. To je nešto što me generalno raduje kada sam to pročitala.”

Druga stvar na koju su ukazali podaci Barometra i nešto što privlači strane investicije, jesu ljudski resursi govori ona.

“Nismo svjesni koliko imamo obrazovanih i sposobnih ljudi u BiH da rade u poslovima IT-ja, mašinsva, rudarastva i apsolutno mogu odgovoriti potrebama tržišta. Iako nisu učestvovali na tako velikim projektima, jako se brzo adaptiraju. Veliki broj ljudi govori engleski jezik, vrlo su asertivni i brzo se uklapaju u nove sredine i nove poslovne politike. Ta dva segmenta koja smo dobili u Barometru su bila dragocjena za čuti i predstavljena su i vlastima i poslovnoj zajednici”, kaže na kraju razgovora Karić.