Prvi doktor biomedicinskog inžinjeringa, Almir Badnjević: Od važnosti Verlaba u aferi “Respiratori”, do inovacija na svjetskoj naučnoj sceni

Sa 35 godina postao je najmlađi ikada član Evropske akademije nauka i umjetnosti. Član je i Svjetske akademije nauka i umjetnosti. Osnivač je laboratorije za verfikaciju medicinskih uređaja Verlab. Predavač je na tri univerziteta, od kojih je jedan i britanski Warwick. Vodi Agenciju za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine.

Almir Badnjević govorio je za Forbes BiH o svojim profesionalnim postignućima, od osnivanja Verlaba i afere s respiratorima do upotrebe vještačke inteligencije u medicinskoj dijagnostici.

Verlab i afera “Respiratori”

“Kada smo osnovali Verlab 2014. godine, bio je to jedan od rijetkih laboratorija ovog tipa u Evropi, i definitivno najopremljeniji,” rekao je Badnjević. Kompanija je bila nešto novo za većinu korisnika i distributera medicinskih uređaja u BiH i regionu. 

Međutim, sa novom regulativom o medicinskim uređajima u EU 2017. godine, koncept Verlaba postao je značajan i na globalnom nivou.

“Za razliku od većine EU institucija koje se bave ispitivanjem svih tipova medicinskih uređaja, u Verlabu se verifikacija izlaznih parametara vrši samo za 11 različitih tipova,” objasnio je. Verlab se ističe svojim pristupom i metodologijom koju su prenosili na najrazvijenije zemlje u Evropi i svijetu.

Kao svjetski lideri u svom području, “vjerujemo da smo jedinstveni u BiH po našem znanju i iskustvu,” dodaje on.

“U posljednjih deset godina, od kada smo započeli s Verlabom, došlo je do značajnog napretka,” izjavio je on za Forbes BiH. U okviru Verlaba, formiran je prvi privatni naučnoistraživački institut u Bosni i Hercegovini, usmjeren na biomedicinski inženjering, medicinske uređaje i vještačku inteligenciju. “Ovaj institut je prvi takve vrste u BiH i regionu,” istaknuo je njegovu jedinstvenost i značaj.

Institut je predstavio globalni koncept “Artificial Intelligence Evidence Based Management of Maintenance of Medical Devices”, koji kombinira AI i rezultate mjerenja za upravljanje održavanjem medicinskih uređaja i predviđanje potencijalnih kvarova. “Objavili smo desetine naučnih i stručnih članaka o ovome,” rekao je, ukazujući na njihov doprinos akademskoj zajednici.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznala je rad Verlaba, uključivši ih u svoje projekte kao globalni WHO Collaborating Center za navedenu oblast, što je prvi takav slučaj u BiH. “Također, sarađujemo s prestižnim institucijama poput CERN-a i Fraunhofera i učestvujemo u evropskim projektima.” U Institutu trenutno radi 15 mladih, ali već iskusnih stručnjaka, koji rade na razvoju drugih oblasti, uključujući digitalne transformacije, edukacije iz standarda, digitalne inovativne hubove i pametnu poljoprivredu.

Razgovarali smo i o uvezenim respiratorima koji su, za vrijeme epidemije korona virusa, bili od ključnog značaja za pacijente. Međutim, ubrzo nakon što su uvezeni u zemlju, slučaj uvezenih respiratora je postao predmet na Sudu BiH. 

Badnjević je objasnio da je to trebao biti „samo još jedan uobičajen posao“, verifikacije medicinskog uređaja. 

„Međutim, s obzirom na kompletnu priču i događaje koja je pratila navedene uređaje, javnost je upoznata kako se kompletan proces odvijao. Ukratko, ponovit ću još jednom, po specifikacijama proizvođača, navedeni uređaji se koriste kao respiratori za kratkotrajnu ventilaciju prilikom transporta pacijenta, u operativnim salama i slično. Prilikom prve verifikacije od strane Verlaba, sa kojom smo ispitivali (mjerili, testirali) izlazne parametre navedenih uređaja, ustanovili smo da su odstupanja mnogo veća, nego što je to zakonski dozvoljeno, te smo konstatovali da se uređaji ne smiju koristiti nikako, odnosno da je potrebno izvršiti servisiranje od strane ovlaštenih servisera,“ objasnio je direktor Verlaba.

Nekoliko mjeseci nakon servisiranja respiratora, Verlab je proveo drugu verifikaciju. Tokom ove verifikacije utvrđeno je da oko 90 respiratora zadovoljava zakonski propisane standarde i da su ispravni za upotrebu prema specifikacijama proizvođača, što uključuje kratkotrajnu ventilaciju tijekom transporta pacijenata ili upotrebu u operativnim salama.

„S obzirom na sve što se tada dešavalo, te s obzirom na sve one koji su pokušavali po svaku cijenu neispravne uređaje pustiti u upotrebu, ponosan sam na svoj tim koji je od početka do kraja ostao profesionalan, što nisu podlegli pritiscima, te što su na takav način spriječili da se bilo kakav neusklađen aparat nađe u zdravstvenim ustanovama i koristi nad pacijentima,“ kazao je Almir za Forbes BiH.

Podsjećamo, afera “Respiratori” u Bosni i Hercegovini odnosi se na skandal koji se desio tokom pandemije koronavirusa u 2020. godini. U fokusu afere su bili entitetski premijer Fadil Novalić, suspendovani direktor Federalne uprave Civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solak i vlasnik firme Srebrena malina Fikret Hodžić. Oni su optuženi za zloupotrebu položaja pri nabavci kineskih respiratora tokom pandemije, kao i za druge kaznena djela, uključujući krivotvorenje dokumenata.

Prema sudskoj presudi, Novalić je osuđen na četiri godine zatvora, Hodžić na pet, a Solak na šest godina. Optužbe su se odnosile na nabavku 100 respiratora vrijednosti više od pet miliona eura, koje je za potrebe FUCZ-a iz Kine uvezla firma Srebrena malina. Ključni dio optužbe bilo je da su respiratori koji su nabavljeni bili neadekvatni za intenzivnu njegu, što je bila njihova primarna namjena u borbi protiv COVID-19.

Tokom suđenja, tužilaštvo je isticalo različite nepravilnosti u postupku nabavke, uključujući i tvrdnje da su određene osobe nezakonito profitirale od ove transakcije. Suđenje je trajalo više od dvije godine, a prvostepene presude su donesene u aprilu ove godine.

Akademski put

Almir Badnjević je oduvijek spajao inžinjerstvo, biomedicinu i vještačku inteligenciju. Na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu je stekao magisterij.

„Kada sam za vrijeme Master studija na ETF-u u Sarajevu slušao predmet Biomedicinski signali i sistemi, koji predstavlja spoj medicine i inžinjeringa, bila je to ljubav na prvi pogled. Moje prvo zaposlenje je bilo u firmi koja se bavi medicinskim uređajima i mjerenjima, te sam kroz četiri godine prošao na desetine specijalizacija širom svijeta iz navedenih oblasti u nekim od najmodernijih fabrika i istraživačkih centara.“

Nakon toga je odlučio da upiše doktorat na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

„Doktorirao sam na temu Integrirani programski sustav za klasifikaciju astme i hronične opstruktivne plućne bolesti,  u kojoj sam razvijao algoritme vještačke inteligencije za obradu skupova velikih podataka sa ciljem dijagnostike navedenih bolesti. Kasnije se navedeno rješenje počelo koristiti kao dijagnostička opcija kod nekih od vodećih svjetskih proizvođača medicinskih uređaja iz oblasti ispitivanja plućne funkcije. Moj profesionalni razvoj se nastavio u oblastima vještačke inteligencije, obrade podataka, medicinskih uređaja i mjeriteljstva,“ ispričao nam je Almir.

Badnjević o nauci

Kako se osjeća kao predstavnik Bosne i Hercegovine i jedan od samo 21 člana prestižne Evropske akademije nauka i umjetnosti iz BiH, Badnjević je rekao da smatra da je svaki pojedinačni uspjeh, također i uspjeh države u međunarodnim krugovima.

„Svjestan sam svega što sam do sada napravio, te da su moji rezultati jedina referenca da budem primljen u evropsku i svjetsku akademiju nauka i umjetnosti.“

Razočaran je stanjem i odnosom prema nauci u BiH s obzirom da su naši naučnici i članovi akademske zajednice vrlo rijetko citirani, prema podacima Google Scholar – alata za pretraživanje naučnih radova, knjiga i članaka raznih akademskih izdavača, profesionalnih društava, online repozitorija i univerziteta.

Ipak, smatra da BiH ima ogroman neiskorišten ljudski potencijal.

„Ne zaboravimo da je BiH jako bogata izuzetno talentovanim mladim ljudima koji imaju izuzetne vještine u matematici, što je odlična osnova za razvoj vještačke inteligencije, obradu velikih setova podataka i druge istraživačke oblasti,“ rekao je on za Forbes BiH.

Stručnjak u više oblasti

Badnjević ističe da je srž kontinuiranog postizanja uspjeha u nekoliko uloga odjednom u realizaciji jednog većeg cilja: podsticanje napretka kroz međusobno povezane poduhvate.

„Što je uspješnija svaka pojedinačna uloga, to za rezultat ima pokretanje novih projekata, sklapanje ugovora sa kompanijama u BiH, povezivanje sa kompanijama van BiH, zapošljavanje više ljudi, omogućavanje više master, doktoranata i postdoktorskih pozicija itd. Iza svake uloge stoji tim mladih ljudi koji ideje pretvaraju u djela. S druge strane, radeći više poslova paralelno, na jednom poslu se odmarate od drugog i obrnuto. To je formula uspjeha.“ 

Svaka uloga, bilo da je riječ o vođenju Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), doprinosu akademiji, ili vođenju pionirskih projekata, sinergijski podstiče razvoj novih inicijativa i saradnji. Ovaj holistički pristup nije samo o uspjehu u pojedinačnim ulogama, već i o kataliziranju općeg rasta – u zapošljavanju, obrazovanju i tehnološkom sektoru.

Što se tiče vođenja IDDEEA-e, Almir je kazao da mnogi građani BiH nisu upoznati s Agencijom, no ističe njenu važnost kao ključne institucije u Bosni i Hercegovini. Agencija je odgovorna za prikupljanje, čuvanje podataka građana i izdavanje dokumenata, te ima vlastitu radio-relejnu mrežu za razmjenu podataka s nadležnim institucijama.

Napomenuo je da su podaci koje Agencija posjeduje jednostavniji, ali osjetljiviji u odnosu na dosadašnje iskustvo. Kao prioritet je naveo uvođenje usluga elektronskog potpisa, što bi pojednostavilo svakodnevne procedure i smanjilo troškove za građane i državu.

„Agencija posjeduje veliku količinu podataka, koji su u poređenju sa podacima sa kojima sam se do sada susretao mnogo jednostavniji, ali su s druge strane mnogo osjetljiviji. Osim toga, Agencija je nadležna i za pružanje usluga elektronskog potpisa građanima BiH, te smo taj zadatak stavili kao prioritet u narednom periodu. Omogućavanjem elektronskog potpisa za građane BiH, otvorit će se mogućnost da se mnoge svakodnevne procedure na koje građani BiH danas gube vrijeme, a država troši veliku količinu novca, pojednostave i pojeftine.“

Kaže da je svjestan na predstojeći izazovan period pa je priča Agencije o digitalizaciji dobila simboličan naziv: “Od piksela do napretka. Digitalna odiseja Bosne i Hercegovine”.

Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) postavlja ambiciozne ciljeve za budućnost, s fokusom na potpunu digitalizaciju i modernizaciju države. “Svakako će Agencija omogućiti elektronsku razmjenu, primjenu elektronskog potpisa i digitalnu transformaciju u svim sferama u kojima je nadležna,” kazao je Badnjević.

Jedan od glavnih prioriteta Agencije je izgradnja vlastite zgrade u Banja Luci, koja će biti sjedište Agencije i Centar za personalizaciju, te preseljenje Regionalnog centra Sarajevo u prikladnije prostore. Osim toga, Agencija planira početi koristiti optičku infrastrukturu za komunikaciju, što će unaprijediti brzinu i pouzdanost pri razmjeni podataka.

U kontekstu potencijala Bosne i Hercegovine u digitalnom svijetu, Badnjević vidi IT industriju kao ključni sektor. “Razvoj IT sektora ima ogroman potencijal,” rekao je, ističući važnost podrške start-up zajednici i ulaganja u digitalnu infrastrukturu.

Osim IT industrije, fokus je i na modernizaciji administrativnih procedura kroz e-upravu, digitalizaciju obrazovanja, razvoj softverske industrije, digitalni marketing i e-trgovinu, cyber sigurnost, digitalnu kulturu i kreativne industrije, razvoj telekomunikacija i 5G mreže, geoinformacione sisteme, digitalno zdravstvo, te privlačenje digitalnih nomada.

Digitalni nomadi predstavljaju važan segment u digitalnoj strategiji Bosne i Hercegovine. Zemlja nudi privlačne uslove za digitalne nomade, uključujući prirodnu ljepotu, kulturno naslijeđe, niske troškove života, razvijenu digitalnu infrastrukturu i povoljne uslove za rad na daljinu.

Badnjević zaključuje: “Digitalna odiseja Bosne i Hercegovine je epsko putovanje kroz inovacije, tehnološko unapređenje i pozitivne promjene koje će se postići putem digitalizacije.”