One su u vrhu vlasti: Kolika je moć predsjednica Slovenije, BiH, Kosova i Sjeverne Makedonije
U regionu, na prostoru bivše Jugoslavije, odavno nije nezamislivo da žena bude na čelu države. Trenutno ih je četiri; u BiH, Sloveniji, Kosovu, a posljednji primjer dolazi iz Sjeverne Makedonije, koja je upravo dobila svoju prvu ženu na funkciji predsjednice države. No, koliko je političke moći u njihovim rukama?
U današnjem svijetu, uloga žena u politici postaje sve značajnija. Iako su tradicionalno političke sfere bile rezervirane za muškarce, sve veći broj žena preuzima vodeće uloge u državama širom svijeta. Njihova pojava na političkoj sceni donosi nove perspektive, ideje i rješenja za složene izazove današnjeg društva.
Sjetimo se samo Angele Merkel, njemačke kancelarke, koja je bila primjer čvrstog lidera i stabilnosti i respektabilnog političara među muškim kolegama.
U regiji više nije nezamislivo da žena bude na čelu države
Jacinda Ardern, premijerka Novog Zelenda, bila je sinonim za suosjećajno i progresivno liderstvo. Njen odgovor na teroristički napad na dvije džamije u Christchurchu, kada je ubijena 51 osoba (Sud na Novom Zelandu osudio je ubicu na doživotni zatvor bez prava na uslovnu slobodu), pokazao je drugu, suosjećajnu stranu jedne političarke, kao i odlučnost da oštro osudi ekstremizam, što joj je donijelo simpatije širom svijeta. Kasnije, bila je iskrena, o razlozima svog povlačenja sa premijerske pozicije, kazavši, između ostalog da se povlači sa ove dužnosti jer nema dovoljno snage da vodi državu.
Kamala Harris je prva žena, prva Afroamerikanka i prva Azijatkinja koja služi kao potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država. Njen izbor predstavlja historijski trenutak u američkoj politici i simbol je inkluzivnosti i raznolikosti.
Kolinda Grabar-Kitarović, bivša je predsjednica Hrvatske, dok je ova zemlja imala i svoju premijerku Jadranku Kosor u čijem mandatu je Hrvatska ušla u EU, te uhapsila i započela suđenje nad tada izuzetno moćnim premijerom Ivom Sanaderom. Trenutno jedina aktuelna žena premijerka u regiji je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto.
I ovdje se spisak žena u čijim rukama je skoncentrirana politička moć ne završava.
U regionu, na prostoru bivše Jugoslavije, odavno nije nezamislivo da žena bude na čelu države. Posljednji primjer dolazi nam iz Sjeverne Makedonije, koja je upravo dobila svoju prvu ženu na funkciji predsjednice države – profesoricu Gordanu Siljanovsku -Davkovu.
BiH zbog svog ustavnog uređenja praktično ima tri predsjednika, koji se rotiraju svakih šest mjeseci do kraja mandata. Trenutno, jedan od tri člana predsjedništva je Željka Cvijanović, profesorica engleskog jezika sa dugim stažom u domaćoj politici. Živi u Banjoj Luci sa suprugom Aleksandrom, s kojim ima dvojicu sinova Filipa i Stefana. Osim engleskog jezika, završila je i specijalistički studij na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci.
Prije aktivne političke karijere, radila je kao nastavnik i profesor engleskog jezika te kao asistent u Misiji Evropske unije u BiH.
Kako piše CIN, njen sin Filip je suvlasnik firme “Pilon”, a suprug Aleksandar i sin Stefan imaju firmu “PRIM” u Banjaluci.
Cvijanović je jedina na spisku predsjednica ove regije, koja je pod američkim sankcijama, koje su joj zajedno sa još nekoliko političara iz entiteta RS, uvedene zbog pokušaja kršenja ustava.
Kosovo, čini velike napore i polju rodne ravnopravnosti. A, kada je o politici riješ, osim predsjednice Vjose Osmani, u vladi najmlađe evropske nacije sjedilo je nekoliko žena. Naime, 2020.godine, kada je Osmani izabrana za predsjednicu Skupštine, još šest žena je imenovano na ministarske pozicije; Ministarstvo za ekonomski razvoj, Ministarstvo pravde, Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo kulture i Ministarstvo lokalne samouprave.
Sjevernu Makedoniju vodi 71-godišnja profesorica
Krajem 2022. godine i Slovenija je dobila prvu ženu predsjednika u istoriji ove zemlje, Natašu Pirc Musar, koja je u drugom krugu kao nezavisni kandidat pobijedila svog protivkandidata Anžeta Logara.
Ove sedmice u medijsku žižu dospjela je tek izabrana makedonska predsjednica Gordana Siljanovska-Davkova, koja je prilikom polaganja zakletve odbila da izgovori novo ime svoje zemlje, Sjeverna Makedonija, umjesto toga kazavši Makedonija.
Ova 71-godišnja univerzitetska profesorica koju podržava opoziciona desničarska stranka VMRO-Demokratska partija makedonskog nacionalnog jedinstva (VMRO-DPMNE), osvojila je u drugom krugu više glasova od sadašnjeg predsjednika zemlje Steve Pendarovskog.
Od 2004. godine je redovni profesor ustavnog prava, političkog sistema, savremenih političkih sistema i lokalne samouprave na Pravnom fakultetu “Justinian Prvi” u Skoplju. Doktorirala je pravne nauke na Univerzitetu u Ljubljani, autorica je više od 200 naučnih radova iz oblasti ustavnog prava.
U politiku je prvi put ušla 90-ih godina prošlog vijeka, na prijedlog Liberalne partije, kao ministarka bez portfelja u prvoj vladi tadašnjeg premijera iz redova SDSM-a Branka Crvenkovskog 1992.-1994.
Od tada je prate “sjene” povezane sa imenom njenog muža, piše Radio Slobodna Evropa, jer je protivnici optužuju da je kao članica tadašnje vlade Siljanovska-Davkova svom suprugu, navodno, omogućila da uđe u biznis frišopa preko kojeg su navodno zarađivali hiljade eura dnevno.
Privatno, za sebe kaže da je legalistkinja, buntovnica, borac za pravdu. Za sebe voli reći da je kombinacija emancipirane žene sa tradicionalnim porodičnim vrijednostima. Cilj joj je i da afirmira što veći broj žena na visoke političke funkcije u svojoj zemlji.
“Ima li veće promjene od toga da po prvi put u ovoj zemlji žena postane predsjednica? Postoji li veća inspiracija za pametne žene? Ne postoji. Mislim da kod mene, vjerujte mi na riječ, kada se okružim ženama sličnim meni, ženama po modelu Vaclava Havela: svojim, jakim, subverzivnim, koje umiju da iznesu stav i da ga brane, to je za mene reformski korak” rekla je Siljanovska-Davkova ovog mjeseca na konferenciji za novinare.
Ove žene sigurno su trasirale put novim genercijama na ovim prostorima, da kao i one traže svoje mjesto za političkim stolom. Biti na čelu svoje zemlje nije samo čast već i odgovornost da je predstavljaš na dostojanstven način i u svjetskim okvirima, te radiš za doborobit svih ljudi koji žive u zemlji.
Ali, kakva je stvarna moć u rukama predsjednica?
Predsjednik u Sjevernoj Makedoniji ima ograničene ovlasti. Vrhovni je zapovjednik oružanih snaga zemlje, određuje mandat za sastavljanje nove Vlade, ukazom imenuje i razrješava ambasadore, prima akreditive i opozive stranih diplomatskih predstavnika.
Kada je o BiH riječ, ustavne i zakonske nadležnosti članova predsjedništva su: vođenje vanjske politike, imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrani sa teritorija Federacije.
Nadalje, zadatak Predsjedništva BiH je predstavljanje zemlje u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima BiH nije član. Vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora. Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine, predlaganje godišnjeg proračuna Parlamentarnoj skupštini, uz preporuku Vijeća ministara, podnošenje izvještaja o rashodima Predsjedništva Parlamentarnoj skupštini na njen zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje.Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini, kao i vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti koje mu prenese Parlamentarna skupština, ili na koje pristanu entiteti.
“Ima li veće promjene od toga da po prvi put u ovoj zemlji žena postane predsjednica? Postoji li veća inspiracija za pametne žene? Ne postoji. Mislim da kod mene, vjerujte mi na riječ, kada se okružim ženama sličnim meni, ženama po modelu Vaclava Havela: svojim, jakim, subverzivnim, koje umiju da iznesu stav i da ga brane, to je za mene reformski korak” , kaže Gordana Siljanovska-Davkova.
Slovenija je jedna od rijetkih država koja predsjednika, koji nema velike ovlasti, bira na direktnim izborima. Iako je predsjednička uloga uglavnom ceremonijalna, Pirc Musar, nekadašnja novinarka i uspješna advokatica, komandant je oružanih snaga Slovenije, članice NATO saveza i Evropske unije.
Tokom petogodišnjeg mandata, predsjednica također predlaže neke o nosećih državnih funkcija, poput guvernera Narodne banke, ali te nominacije mora da potvrdi i parlament.
„Želim da Slovenija postane zemlja u kojoj će mladi željeti da ostanu“, kazala je Pirc Musar, koja je velika ljubiteljica boćanja i vožnje motorima. Njeni kućni ljubimci su dvije čivave, a također je i kolekcionar figurica sova koje sakuplja duže od 20 godina. Sovu voli jer je, kaže, simbol mudrosti.
Žena koja je na funkciju predsjednice Slovenije došla bez stranačke infrastrukture, do obnašanja ove važne funkcije, bila je suvlasnica kompanija Advokatska kancelarija Pirc Musar & Lemut Strle, Info kuća Ruska dača. Njen sin Maks studira mašinstvo.
Predsjednica Kosova, Vjosa Osmani dugo je u politici, još od tinejdžerskih godina. Prije nego što je postala predsjednica, prvo je bila v.d predsjednice (automatizmom, nakon što je Hashim Thaci podnio neopozivu ostavku na predsjedničku funkciju), istovremeno obnašajući funkciju predsjednice Skupštine svoje zemlje.
Ova majka dvije kćerke, diplomirana je pravnica, sa profesorskim stažom iz predmeta o međunarodnom pravu.
Njena moć kao predsjednice Kosova seže do aktivnosti kao što su: garantiranje ustavnog funkcionisanja institucija, raspisuje izbore za Skupštinu Kosova i saziva njen prvi sastanak, donosi dekrete, objavljuje zakone koje je usvojila Skupština, potpisuje međunarodne sporazume, može pokrenuti određena pitanja pred Ustavnim sudom, upravlja spoljnom politikom države, prima akreditivna pisma stranih diplomatkih predstavnika, vrhovni je komandant Bezbjednosnih snaga Kosova, upravlja Konsultativnim vijećem za zajednice, određuje mandatara za formiranje Vlade, nakon prijedloga političke partije ili koalicije koja čini većinu u Skupštini, imenuje i razrješava predsjednika Vrhovnog suda na prijedlog Sudskog savjeta, imenuje i razrješava sudije, imenuje i razrješava Državnog tužioca, donosi odluku o diplomatskim i konzularnim misijama, imenuje i razrješava šefove diplomatskih misija na prijedlog Vlade, imenuje predsjednika Centralne izborne komisije, imenuje Guvernera Centralne banke kao i ostale članove Savjeta banke, uručuje medalje, priznanja i nagrade, daje pomilovanja, najmanje jednom godišnje se obraća Skupštini Kosova gdje podnosi izvještaj o radu.
