Bosanka s adresom u Sjedinjenim Državama: Kvantna revolucija kroz oči fizičarke Sare Vanovac
Veliki broj mladih ljudi širom svijeta sanja o studiranju na prestižnim univerzitetima u Americi. Jednoj mladoj Bosanki, Sari Vanovac, taj san se ostvario. Danas, kao doktorandica teorijske fizike na Kalifornijskom tehnološkom institute (CalTech), Sara je fokusirana na istraživanje kvantne i kondenzirane materije, povezujući svoje znanje iz fizike, matematike i kompjuterskih nauka.
Prije nego što je započela svoj doktorski rad, stekla je praktično iskustvo radeći kao direktorica Institucionalnih istraživanja na Univerzitetu Furman. Osim svoje akademske karijere, Sara je prepoznata i kao aktivna zagovornica rodne ravnopravnosti u nauci, posebno u STEM područjima.
U intervjuu za Forbes BiH, ona nam je govorila o svojim životnim iskustvima, porodičnim vrijednostima i akademskom putu – iskustva koja su oblikovala njenu karijeru, ali i ličnost.
Majka i otac – Sarini uzori
Rođena u Beogradu, ali odrasla u Istočnom Sarajevu, Sara je u tom gradu završila osnovnu i srednju školu. “Istočno Sarajevo je mjesto gdje sam stekla temelje svog obrazovanja”, kaže nam ona na početku razgovora.
Njeno djetinjstvo karakteriziraju dualnosti. “Moji roditelji su se razveli kad sam imala dvije godine i živjeli su u različitim gradovima, Istočnom Sarajevu i Šamcu”, objašnjava Sara. “Iako to nije iskustvo svakog djeteta razvedenih roditelja, ja sam to uvijek vidjela kao skriveni blagoslov. Pružilo mi je dva doma i širu perspektivu života.”
Sarina majka je snažna i nezavisna Hercegovka koja je naporno radila kako bi osigurala sve potrebno za Saru i njenog brata. “Moja majka je stekla diplomu iz ekonomije i nedavno je završila magistarski studij. Bila sam izuzetno ponosna na nju jer je prva osoba u našoj porodici koja je završila magistarski studij”, govori Sara s ponosom. S druge strane, Sarin otac, opisan kao poetska duša koja voli pisanje poezije inspirisane dijelom i fizikom, imao je snažan uticaj na nju. “Uvijek me učio da je jedino što je zaista moje i što mi niko ne može oduzeti znanje”, prisjeća se Sara. On je bio taj koji ju je poticao da čita i razmišlja o univerzumu.
Sara se ugledala na oboje roditelja, što je rezultiralo njenim jedinstvenim spojem njihovih osobina. “Ono što sam cijenila kod svoje porodice bilo je to što su mi dopustili da budem višestruka ličnost i nikada me nisu sputavali stavljanjem u određenu kategoriju “, kaže Sara. Dok roditelji nisu u potpunosti razumjeli njene brojne interese tokom odrastanja, pod uslovom da je imala dobre ocjene i bila uključena u sport, imala je slobodu istraživati sve što ju je zanimalo. “Zaista sam bila blagoslovljena na taj način i to mi je omogućilo da se istaknem u akademskom, sportskom i brojnim vannastavnim aktivnostima”, ističe Sara. Za nju, biti svestrana osoba je izuzetno važno i smatra to svojom vrlinom.
Fizičarka od malih nogu
“Već kao mala djevojčica, znala sam da ću se baviti fizikom”, priča nam ona. “To je kliše među fizičarima, ali je to, zaista, tako.” Njen otac, koji je volio fiziku, učio ju je o atomima i njihovoj strukturi kada je imala samo pet godina. “Znao je sanjati o danu kada ću ja izumiti nuklearnu centralu zasnovanu na nuklearnoj fuziji i promijeniti svijet”, prisjeća se Sara. Na fakultetu, prvobitno se fokusirala na nuklearnu fiziku, a njen prvi istraživački projekt bio je izgradnja jeftine instrumentalne opreme za istraživanje nuklearne fizike.
“Nikada nisam dovodila u pitanje svoju odluku da se bavim fizikom”, kaže ona, dodajući matematiku i kompjuterske nauke svojim diplomama kako bi bila konkurentnija u polju fizike.
Ispričala nam je da se susrela s puno izazova zbog svojih izbora. “Moj spol i izgled imaju puno veze s tim”, ističe ona. “Ljudi su često previše samopouzdani u svojoj sposobnosti procjene nečije inteligencije na osnovu izgleda, odjeće ili socijalne interakcije.” Upravo zbog toga, Sara često govori o zastupljenosti žena u nauci i važnosti te teme.
Na pitanje o održavanju veza s Bosnom i Hercegovinom, Sara odgovara: “Izgubila sam kontakt s puno ljudi tokom pandemije. Bilo je perioda od oko četiri godine kada nisam mogla doći iz više razloga.” Što se tiče budućnosti, Sara kaže da je teško predvidjeti. “Fizika je vrlo konkurentna i malo je otvorenih pozicija za stalno zaposlenje na najboljim univerzitetima globalno”, objašnjava ona. “Većina onih koji završe doktorat ne nastave karijeru u fizici. Ali, ja želim ostati u akademiji i baviti se istraživanjem u fizici. To je uvijek bio moj krajnji cilj.”
Što se tiče povratka u Bosnu i Hercegovinu, Sara kaže: “Vratila bih se ako bih mogla osigurati da mogu nastaviti sa naučnim radom na najvišem nivou i da moj boravak ovdje može napraviti značajnu pozitivnu promjenu.” Dodaje da se osjeća kod kuće u Sjedinjenim Američkim Državama i da bi povratak u Bosnu bio težak. “Ipak, planiram češće dolaziti i što je više moguće se uključivati u zajednice poput BH Futures Foundation”, zaključuje Sara. “Rad ljudi poput dr. Edhema Čustovića je put ka stvarnoj pozitivnoj promjeni i želim biti dio toga.”
Razbijanje stereotipa o ženama u STEM polju
Žene u STEM poljima, posebno u fizici, i dalje se suočavaju sa značajnom diskriminacijom i neravnotežom. Statistike pokazuju da su žene u SAD-u značajno manje zastupljene u ovim oblastima u odnosu na muškarce.
“Fizika je polje u kojem su muškarci daleko najviše zastupljeni. Što se tiče uznemiravanja i neprikladnog ponašanja, nesumnjivo postoji. Još uvijek nedostaju sigurni i efikasni protokoli koji bi ženama omogućili da prijave i riješe ove situacije, zbog čega većina nikada ništa ne kaže i često napušta polje.”
Sara naglašava i psihološki aspekt ovog izazova. “Budući da smo ponekad jedne od rijetkih žena, ili čak jedina žena, u prostoriji punoj muških kolega stavlja nas pod ogroman pritisak da budemo besprijekorne. Kao da bi bilo koja greška potvrdila negativne stereotipe o sposobnostima žena u STEM-u.” Ovo okruženje može dovesti do toga da žene podcjenjuju svoje vještine i sposobnosti, stvarajući samoispunjavajuće proročanstvo gdje se osjećaju neadekvatno za ova polja ako nisu savršene.
“Moje zagovaranje rodne ravnopravnosti u STEM-u jednostavno je proširenje mog općeg uvjerenja da rodna ravnopravnost koristi cijelom društvu”, objašnjava Sara. “Na primjer, ove godine na konferenciji FUTURE of Physics na CalTechu, na kojoj sam imala čast biti do-predsjedavajuća, fokusirali smo se ne samo na ohrabrivanje ženskih studenata fizike da nastave doktorske programe, već i da im prenesemo vještine i samopouzdanje za uspješno prijavljivanje. Biti u istoj prostoriji s još 40 mladih ženskih fizičara bilo je nevjerojatno inspirativno i ohrabrujuće i jedno od mojih omiljenih iskustava u životu do sada.”
Sara naglašava važnost reprezentacije u borbi protiv stereotipa. “Postoji stereotip u mom polju gdje se muškarci često označavaju kao ‘genijalci’, posebno ako odgovaraju određenom ekscentričnom arhetipu poput nedostatka socijalnih vještina. Žene, s druge strane, se često opisuju kao ‘marljive’ ili ‘vrijedne’. Dok su ovo pozitivni atributi, suptilno impliciraju da su uspjesi žena rezultat njihovog truda, a ne urođene sposobnosti. Ova razlika u jeziku može se činiti trivijalnom, ali ima duboke implikacije na to kako mladi naučnici vide sebe i svoj potencijal. Moramo biti svjesni našeg jezika i aktivno raditi na prikazivanju raznolikih primjera uspjeha i inteligencije u STEM-u, time jačajući ideju da briljantnost i talent nisu osobine specifične za spol.”
Akademski put
Biti dio Kalifornijskog tehnološkog instituta (Caltech), jednog od najprestižnijih univerziteta na svijetu, za Saru Vanovac bio je gotovo nadrealan trenutak. Kada je upitana kako se osjećala kada je primila vijest da je primljena, rekla je da “skoro nisam ni aplicirala na Caltech”.
“Moj stari istraživački savjetnik morao me je nagovoriti i uvjeriti da se prijavim. Mislim da je on vidio više potencijala u meni nego što sam ja vidjela u sebi u to vrijeme.” Sara naglašava važnost mentora na svom putu. “Iako sada možda zvuči smiješno s obzirom na to koliko ambiciozna moram izgledati, nikada nisam ciljala da budem na najboljem univerzitetu ili da budem najbolja uopšte. Sa 17 godina, sve što sam željela bila je prilika da se bavim onim što volim, a da pritom ne budem teret svojim roditeljima.”
Kada je aplicirala na fakultete, Sara je ciljala na one rangirane između 20. i 40. mjesta koji su joj mogli ponuditi stipendiju. “Znala sam da ako dobijem priliku, moći ću se dokazati bez obzira na školu koju izaberem”, kaže ona. Sara je tokom četiri godine studija radila 20 sati sedmično, istovremeno pohađajući tri smjera: fiziku, primijenjenu matematiku i kompjutersku nauku. “Završila sam u roku od četiri godine, na iznenađenje mojih profesora, istovremeno objavljujući brojne radove u naučnim časopisima. Upravo zato sam uspjela ući na Caltech, iako dolazim iz manje poznatog univerziteta i imam manje tradicionalan put od većine mojih kolega.”
U svijetu istraživanja, kako Sara ističe, važno je moći proizvesti nove ideje i rješavati probleme o kojima udžbenici ne govore. “To zahtijeva znatiželju, nezavisnost, upornost i sposobnost da se često suočavate s greškama”, objašnjava ona. “Također morate biti izuzetno samomotivisani, jer za razliku od škole, nema rokova, ocjena ili smjernica.” Sara naglašava da je upravo to ono što voli u istraživačkom radu. “To je kao Kolumbo na putu da istraži svijet. Većinu vremena otkrijete samo malo ostrvo blizu obale, ali zamislite dan kada otkrijete Ameriku.”
Za Saru, izbor studija kvantne fizike proizašao je iz duboke znatiželje. “Uvijek me zanimalo zašto je zbir veći od njegovih dijelova”, kaže Sara. “Kada pogledam kompleksnost i povezanost u svijetu oko nas, pitam se kako sve to proizlazi iz osnovnih građevinskih blokova koji se ponašaju na jednostavne načine koje fizika opisuje. Kada dodate interakcije, dobijete ponašanja koja nijedan od tih građevinskih blokova sam po sebi nema. To smatram fascinantnim.”
Sara trenutno radi na dva projekta na CalTechu, koji su prilično apstraktni, ali sa dubokim korijenima u matematici. “U suštini, na mikroskopskom nivou objekti poput atoma slijede pravila kvantne mehanike, dok svakodnevni objekti, poput fudbalske lopte, prate klasičnu mehaniku”, objašnjava ona. U fizici postoji princip koji sugeriše da bi na određenoj skali ova dva područja trebala konvergirati. Sarino istraživanje fokusira se na fenomene poput ‘kvantnih ožiljaka’, koji dovode u pitanje ovaj princip. “Nadam se da ću bolje razumjeti kako klasični svijet u kojem živimo proizlazi iz kvantnog”, zaključuje Sara, istražujući granice između dva naizgled odvojena svijeta fizike.
Kako se vidiš u budućnosti?
Prirodno je da će na univerzitetu poput CalTecha raditi brojni poznati naučnici i profesori. Jedan od najpoznatijih fizičara Richard Feynman bio je jedan od profesora na Sarinom univerzitetu. Poznat po svojoj sposobnosti da pojednostavi složene teme, bio je inspiracija mnogim, uključujući i Saru. “Kao i Feynman, i mene je moj otac inspirisao da postavljam pitanja i preispitujem stvari koje sam učila u školi”, kaže ona. “Moj otac bi me tokom ljetnih praznika pitao da mu ispričam šta sam razumjela iz matematike i fizike. Nikada nije bio zadovoljan samo definicijom koju bih recitirala, tražio je da dublje razmišljam o konceptima i kako su povezani.”
Govoreći o svojoj nedavnoj javnoj naučnoj predavanju na Future Leaders Summitu u Sarajevu, Sara se prisjeća: “FLS je bilo moje prvo javno naučno predavanje i bila sam pozitivno iznenađena koliko je dobro prihvaćeno.” Ona dodaje da se kvalitet objašnjenja teme može ocijeniti po broju pitanja koja publika postavlja nakon predavanja. “Pitanja su nastavila pristizati čak i dan nakon mog predavanja.”
Sara naglašava važnost naučne komunikacije. “Kada naučnici otvoreno dijele svoj rad i njegove implikacije, to može pomoći u borbi protiv dezinformacija i skepticizma, dovodeći do informiranijeg i naučno pismenijeg društva”, objašnjava ona. “Vidjeli smo šta se dešava kada javnost prestane vjerovati naučnicima.” Međutim, ona napominje da je naučna komunikacija posao koji zahtijeva puno vremena i da je u ovoj fazi njene karijere njen fokus na originalnim istraživanjima, iako je otvorena za povremene razgovore i aktivnosti za širenje svijesti.
