Svjetska banka: Zapadni Balkan čeka bolja 2024. godina, ali region i dalje gubi kvalitetnu radnu snagu zbog političke i društvene nesigurnosti
Nakon usporavanja u 2023. godini, očekuje se da će se ekonomski rast na zapadnom Balkanu umjereno ubrzati u 2024. godini i dostići 3% usljed nastavka ekonomskog oporavka i u Europskoj uniji, glavnom trgovinskom partneru regije, i smanjenje inflacije bi trebalo pomoći u jačanju raspoloživog dohotka i podržati potrošnju, stoji u redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke o Zapadnom Balkanu.
Stopa regionalnog rasta u 2024. godini, iako brža nego 2023., mogla bi biti 0,1 posto niža nego što je Svjetska banka predviđala u prethodnom izdanju izvještaja u aprilu. Projekcija rasta za 2025. godinu ostala je nepromijenjena na 3,5 posto.
Oporavak i povratak na nivoe prije pandemije dolaze s razlikama među zemljama. Rast u Crnoj Gori i Albaniji bio je jači od očekivanog u 2023., vođen, između ostalih faktora, jakom turističkom sezonom, a predviđa se usporavanje 2024. godine. Ekonomski rast u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Kosovu se ubrzava u 2024., podržano povećanjem potrošnje i investicija.
„Zapadni Balkan je bio u mogućnosti da raste, otvara radna mjesta i smanjuje siromaštvo, što svjedoči o snažnim ekonomskim osnovama u regionu“, rekao je Xiaoqing Yu, direktor Svjetske banke za zapadni Balkan. “Ono što je ohrabrujuće je da Zapadni Balkan nastavlja da napreduje u sustizanju naprednih ekonomija Europske unije. Međutim, konvergencija se odvija neujednačenom brzinom, što zahtijeva ciljane reforme kako bi se konsolidirao oporavak prema održivom rastu.”
U 2023. godini tržište rada Zapadnog Balkana nastavilo je da jača, uprkos svim izgledima. Prosječna stopa zaposlenosti u regionu dostigla je novi historijski maksimum od skoro 48 posto sa dodatnih 103.000 radnih mjesta otvoreno između sredine 2022. i sredine 2023. godine. Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora su pokazale najjače pomake. U isto vrijeme, nedostatak radne snage i dalje je među glavnim problemima preduzeća na zapadnom Balkanu. Uprkos nedavnom zamahu u godinama nakon pandemije, učešće radne snage i dalje je nisko i, zajedno sa značajnim rodnim razlikama, ograničava dalje smanjenje siromaštva.
Kvalitetna radna snaga, u nesigurnom političkom i društvenom miljeu, uglavnom bira neke od zemalja zapadne Europe za nastavak ili karijere ili, jednostavno, stvaranje boljeg privatnog života u kojem glavne vijesti nisu mogućnost rata, ratnohuškačke retorike balkanskih lidera ili prijetnje. Region treba ne samo da se pozabavi preprekama za veće učešće radne snage, već i da ubrza ekonomsku konvergenciju sa naprednijim ekonomijama Europe, navodi se u izvještaju.
Ovi napori moraju biti dopunjeni bržom zelenom tranzicijom i više ulaganja kako bi se povećala otpornost na prirodne katastrofe, uključujući i poljoprivredu. „Poljoprivreda je jedan od sektora koji su najviše pogođeni sušama, skraćenim godišnjim dobima i nepredvidivim vremenskim prilikama. Zaštita poljoprivrede od prirodnih nepogoda i njeno povećanje održivosti moglo bi omogućiti ekonomijama zapadnog Balkana da nastave razvijati poljoprivrednu produktivnost unatoč klimatskim promjenama i biti u mogućnosti da na održiv način proizvode više kvalitetne hrane za domaće potrebe, ali i za izvoz, uključujući u EU, ” rekla je Natasha Rovo, viši ekonomista Svjetske banke i glavni autor izvještaja.
“Ovo zahtijeva poboljšanje javnih politika i ulaganja kako bi se poboljšalo široko usvajanje klimatski pametnih tehnologija i praksi od strane poljoprivrednika uz podršku jačih javnih institucija koje su ključne za održivi poljoprivredni rast.” Iako se veličina poljoprivrednog sektora u regionu smanjuje, on je i dalje veoma relevantan, na primjer, zapošljavajući od sedam do 35 posto stanovništva u šest zemalja. Ekološka poljoprivreda stoga nudi priliku da se poveća produktivnost, konkurentnost i otpornost sektora, efektivnim korištenjem dostupnih javnih sredstava, znanja i inovacija, navodi se u izvještaju.
Plan ulaganja EU u Balkan bi mogao udvostručiti lokalnu ekonomiju u narednoj deceniji
Europska komisija predstavila je novi plan rasta za Zapadni Balkan, koji uključuje više milijardi eura grantova i zajmova za ubrzavanje ekonomske konvergencije s EU. Izvršna vlast EU kaže da je cilj bio donijeti neke od prednosti članstva u regiju prije pristupanja, potaknuti ekonomski rast i ubrzati prijeko potrebnu socio-ekonomsku konvergenciju.
Cilj bi trebao biti omogućavanje partnerima da ubrzaju reforme i investicije kako bi značajno ubrzali brzinu procesa proširenja i rast njihovih ekonomija. Za to je predložen novi fond za reformu i rast za zapadni Balkan (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija) od šest milijardi eura za period 2024-2027.
Isplate će se vršiti tek nakon ispunjenja dogovorenih reformi. Usvajanje Plana rasta približilo bi ekonomije Zapadnog Balkana EU, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
„Svojom kombinacijom reformi i investicija omogućit će Zapadnom Balkanu da uskoro dobije koristi od ključnih područja našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje roba, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, do transporta, energije i jedinstvenog digitalnog tržišta.”, rekla je von der Leyen.
Novi plan rasta za Zapadni Balkan zasnovan je na četiri stuba, čiji je cilj unapređenje ekonomske integracije sa jedinstvenim tržištem Evropske unije, pod uslovom da se Zapadni Balkan uskladi sa pravilima jedinstvenog tržišta i istovremeno otvori relevantne sektore i oblasti svim svojim susjedima, u skladu sa Zajedničkim regionalnim tržištem.
Predlaže se sedam prioritetnih akcija: Slobodno kretanje robe; slobodno kretanje usluga i radnika; pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA); olakšavanje cestovnog transporta; integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta; jedinstveno digitalno tržište; integracija u industrijske lance nabavke.
Jačanje ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana kroz zajedničko regionalno tržište, zasnovano na pravilima i standardima EU, što bi potencijalno moglo dodati 10% njihovim ekonomijama; Ubrzanje temeljnih reformi, uključujući klaster osnova, podrška putu zapadnog Balkana ka članstvu u EU, poboljšanje održivog ekonomskog rasta, uključujući privlačenje stranih investicija i jačanje regionalne stabilnosti; povećanje finansijske pomoći za podršku reformama kroz Instrument za reformu i rast za Zapadni Balkan za period 2024-2027.
Radi se o ranije usvojenom prijedlogu novog instrumenta vrijednog 6 milijardi eura, koji se sastoji od 2 milijarde eura bespovratnih sredstava i 4 milijarde eura koncesionih zajmova, uz plaćanje uslovljeno ispunjavanjem konkretnih socio-ekonomskih i temeljnih reformi od strane partnera sa Zapadnog Balkana.
Kao dio Plana rasta, svaki partner sa Zapadnog Balkana će biti pozvan da pripremi Reformsku agendu zasnovanu na postojećim preporukama, uključujući godišnji paket proširenja i Programe ekonomskih reformi zemalja (ERP). Ovu reformsku agendu će Komisija konsultovati, ocijeniti i usvojiti. Europski parlament i Vijeće EU sada trebaju ispitati prijedlog za Instrument u okviru srednjoročnog paketa revizije VFO-a.
Nakon usvajanja, šest partnera sa Zapadnog Balkana će biti pozvani da podnesu svoje pojedinačne reformske agende u kojima će se izlagati društveno-ekonomske i fundamentalne reforme koje će preduzeti kako bi podstakle rast i približavanje u skladu sa Planom rasta u periodu od 2024. do 2027. godine. Srbiji i Kosovu su potrebne da se konstruktivno angažuje u Dijalogu o normalizaciji odnosa uz posredovanje EU, koji vodi Visoki predstavnik, kao neophodan preduvjet.
