Ruska energetska kriza: Zašto Kremlj upozorava vlasnike benzinskih pumpi
Rastuća energetska kriza u Rusiji više se ne može sakriti – cijene goriva divljaju, a vlasti upozoravaju na “neopravdana poskupljenja”.
Cijene goriva u Rusiji su od početka godine porasle za 40–50%, stvarajući dodatni inflatorni pritisak na građane. Savezna antimonopolska služba počela je izdavati upozorenja vlasnicima benzinskih pumpi zbog, kako navode, neopravdanog povećanja cijena, prenosi ruski medij Izvestia.
U trenucima kada cijene na pumpama vrtoglavo rastu, mnogi vlasnici riskiraju zatvaranje. Dana 24. septembra, Kommersant je izvijestio da je otprilike 50% pumpi u okupiranom Krimu i Sevastopolju obustavilo prodaju benzina zbog ozbiljnih prekida u lancu snabdijevanja.
Pritisak rata s Ukrajinom ruši ruske benzinske pumpe
Ruska naftna unija upozorava da su pumpe u finansijskom minusu, jer veleprodajne cijene u nekim regijama dostižu ili čak premašuju maloprodajne. Kašnjenja u isporuci do dva mjeseca iscrpljuju kapital i tjeraju na zatvaranje nezavisne operatere – koji čine oko 60% pumpi u zemlji, navodi Pravda.
Ekonomista Vladislav Inozemcev ističe u kolumni za holandski medijski kolektiv Platform RAAM da je Ukrajina “pogodila pravo u srž” gađajući rafinerije, čime je stvorena najkompleksnija energetska kriza u Rusiji posljednjih godina. Procjenjuje se da je preko 300 nezavisnih prodavača goriva zatvoreno od maja.
Analitička kuća Ciala otkriva razmjere problema: krajem septembra, skoro 38% rafinerijskih kapaciteta u Rusiji (oko 338.000 tona sirove nafte dnevno) bilo je van funkcije. Oko 70% tih prekida uzrokovano je ukrajinskim dronovima, koji su uništili oko četvrtinu ukupnih kapaciteta prerade nafte – ekvivalentno 236.000 tona dnevno.
Nedostatak goriva se širi – vlasti uvode ograničenja
Prema agenciji Reuters, okupacione vlasti u Krimu su uvele zamrzavanje cijena goriva na 30 dana i ograničile količinu punjenja na 30 litara po vozilu, nakon novih napada dronovima na ruske rafinerije. Moskva je već zabranila izvoz benzina i priprema slične mjere za dizel, ali problemi se šire – čak i do gradova poput Nižnjeg Novgoroda, uprkos tvrdnjama zvaničnika da je situacija “pod kontrolom”.
Ukrajinska Pravda piše da su nestašice zabilježene u više od 20 ruskih regija. Dana 1. oktobra, Moskovsky Komsomolets je objavio svjedočenja vozača iz Habarovskog kraja koji provode noći čekajući na red za gorivo. List upozorava da kriza ozbiljno remeti saobraćajnu infrastrukturu i svakodnevni život na ruskom Dalekom istoku.
Na platformi X, savjetnik ukrajinskog ministarstva unutrašnjih poslova Anton Geraščenko podijelio je video u kojem ruski komentator priznaje:
“Situacija se pogoršava. Kriza s gorivom je u razvoju. Sve više se govori o prelasku na racionalizovanu potrošnju putem bonova, odnosno gorivnih kartica.”
Kremlj pokušava mjerama ublažiti krizu
Ruska vlada užurbano pokušava pronaći rješenja. Prema Kommersantu, zamjenik premijera Aleksandar Novak najavio je planove za ukidanje carina na uvoz benzina iz Kine, Južne Koreje i Singapura, te privremeno ponovno uvođenje aditiva za povećanje oktanskog broja – zabranjenog od 2016. godine – kako bi se “razvukle” domaće zalihe.
Zvaničnici se nadaju da bi te mjere, uz povećan uvoz iz Bjelorusije, mogle donijeti dodatne stotine hiljada tona benzina i dizela mjesečno. Kupovina ruskog benzina iz Bjelorusije već je porasla za 36% u odnosu na prošlu godinu. Dana 1. oktobra, Novak je izjavio da je “situacija sa domaćim zalihama pod kontrolom.”
Ipak, The Moscow Times navodi da Ministarstvo finansija planira povećati PDV sa 20% na 22% od naredne godine, kako bi prikupilo dodatnih 1,3 triliona rubalja (15,5 milijardi dolara) godišnje. Ovaj prijedlog dolazi dok je budžetski deficit od januara do jula dostigao 4,88 triliona rubalja (61,1 milijarda dolara), čime je već premašen godišnji cilj.
Kratkoročne mjere možda mogu privremeno ublažiti krizu, ali Rusija se suočava s dubljim strukturnim problemima. Proizvodnja nafte opada zbog sankcija, rata i starenja naftnih polja. Prema pisanju Wall Street Journala, do 2030. godine većina rezervi bi mogla biti preskupa i teška za eksploataciju, što bi ozbiljno ugrozilo prihode koji podržavaju rusku ratnu ekonomiju.
Luke Coffey, viši saradnik Hudson Instituta, izjavio je:
“Izvoz nafte ostaje ključni oslonac ruske ekonomije.”
Ukrajinski napadi dronovima možda neće okončati rat, ali svakako pojačavaju ekonomski pritisak na Moskvu. Sve je teže predsjedniku Vladimiru Putinu da ubijedi građane da se rat isplati, pogotovo kada obični ljudi više ne mogu pronaći gorivo.
Autor priče David Kirichenko, Forbes
