Primjena CBAM mehanizma, poreza na karbon počinje 2026, šta će on značiti za kompanije iz BiH koje svoje proizvode izvoze na evropsko tržište
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz podršku Vlade Njemačke putem Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), ovog mjeseca je u Sarajevu organizirala jednodnevnu regionalnu panel diskusiju na temu „Izazovi i prilike za zelenu ekonomiju na Zapadnom Balkanu“ čiji cilj je bio ponuditi odgovore na izazove koji se postavljaju pred izvozno orijentisane kompanije, posebno kompanije iz oblasti proizvodnje željeza, čelika, cementa, vještačkog đubriva, aluminija, hidrogena i električne energije koje su obuhvaćene početnom fazom primjene CBAM mehanizma
Zelena i digitalna transformacija na Zapadnom Balkanu je neizbježna i zemlje koje nisu članice EU morat će da usklade svoje industrijske i ekološke standarde sa onima u EU kako bi postigle konkurentnost i izbjegle dodatne carine na izvoz svojih proizvoda na evropsko tržište. Jedna od mjera koju će biti neophodno u potpunosti implementirati je CBAM-a, instrument Evropske unije za postavljanje pravedne cijene karbona emitovanog tokom proizvodnje proizvoda koji ulaze u Evropsku uniju.
“CBAM direktiva je uvjet EU, odnosno mogućnost da se izjednači emisija CO2 i cijena proizvoda za sve zemlje u EU i izvan nje, kako bi svi imali jedinstven pristup tržištu i jedinstvenu cijenu proizvoda i kako bi svi radili na smanjenju CO2 globano i unapređenju okoliša”, kaže za Forbes BiH Mia Ivanov, ekspert za GHG emisije u CBAM-u.
Podrška Njemačke privrednom i privatnom sektoru u BiH
Za BiH je ovo izuzetno važna tema, naglašava Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, zbog čega su se još od 2020. godine, kada je potpisana Sofijska deklaracija, aktivno uključili u procese tranzicije bh. gospodarstva prepoznajući potencijal zelenih lanaca vrijednosti, u smislu stvaranja novih kompetencija, jačanja konkurentnosti izvoznog potencijala, maksimalnog korištenja unutarnjih resursa, redukcije otpada, očuvanja životne sredine i kreiranja novih radnih mjesta. U posljednjih nekoliko mjeseci, Komora je organizirala osam edukacija, četiri konferencije i poslovni forum radi upoznavanja ekonomske zajednice o značaju ulaska u CBAM sistem.
Značajnu ulogu u pružanju podrške privrednom i privatnom sektoru u BiH pruža i Njemačka, koja je do sada kroz Green Recovery komponentu projekta Covid-19 Investment Response investirala 2,29 miliona eura u ovaj proces, sa posebnim fokusom na zelenu ekonomiju i stvaranje zelenih vrijednosti.
„Zelena i digitalna transformacija u Bosni i Hercegovini je neizbježna. Zajedno s našim partnerima usmjerili smo se na povećanje i jačanje mjera energetske efikasnosti i usvajanje cirkularnih praksi u bh. poslovnoj zajednici“, izjavila je Lea Thurm, rukovoditeljica Odjela za odnose s javnošću, kulturu i protokol Ambasade Njemačke u BiH.
BiH 70 posto svoje proizvodnje izvozi na evropsko tržište, ukoliko ne uđe u sistem CBAM-a, godišnje će gubiti minimalno 300 miliona KM izvoza.
“Ne možemo dopustiti da neko drugi diktira cijenu našeg proizvoda, jer on i dalje mora biti konkurentan. Šta to u praksi znači? Ukoliko ste u sistemu CBAM i ukoliko plaćate taj porez na višak karobona, on bi u tom slučaju ostajao u BiH gdje biste imali priliku da ulažete ta sredstva u obnovljive izvore energije, a potom iz tih izvora energije vratili ih nazad u proizvodnju te imali zeleni čelik, zeleni aluminij itd., čime bi vaš proizvod bio puno jeftiniji i konkurentniji na evropskom tržištu”, kaže Vuković i dodaje kako je anketa koja je provedena na ovu temu pokazala da 40 posto kompanija koje uvoze bh. robu nisu ni željele da obavijeste kolege u BiH da je CBAM nužnost.
Faza izračuna emisije ugljen dioksida u proizvodnji
“Željeli su na neki način njihovu nekonkurentnost – ja diktiram cijenu jer uvozim vaše robe. S time se moramo boriti, jer mi se borimo za industriju u BiH, a ukoliko ne budemo dio ovog sistema, najviše će biti pogođena proizvodnja aluminija, čelika, željeza, električne energije, mineralnih goriva…”, napominje on.
Tranzicijska faza implementacije sistema praćenja i izračuna emisija karbona, trajat će do kraja 2025.godine, a puna primjena CBAM-a trebala bi započeti 2026.godine. Među kompanijama koje su spremno dočekale CBAM direktivu, je kompanije Lukavac Cement, koja je uspostavila i sistem za praćenje i izvještavanje o emisijama CO2 i prije ove direktive.
Tima Omerović Smajlović iz ove kompanije naglašava da je za njih CBAM još jedna prilika za razvoj postojećih pogona, ali i uvođenje novih tehnologija s ciljem smanjenja emisija CO2 kao i povećanja energetske efikasnosti.
“Od početka 2013. godine počeli smo pratiti naš karbonski otisak, jer smo znali šta nas čeka u budućnosti, i da je samo pitanje vremena kada će zaživjeti u BiH, tako da već sada imamo kontinuirani pad faktora emisije CO22 po toni našeg proizvoda, što najviše zahvaljujemo povećanju učešća alternativnih goriva. Kao alternativna goriva sada trenutno 100 posto koristimo srf, riječ je o alternativnom gorivu koje se proizvodi iz otpada. Prednost mu je što ima udio biogenog dijela koji se smatra karbonski neutralnim”, pojašnjava Smajlović.
“CBAM direktiva je uvjet EU, odnosno mogućnost da se izjednači emisija CO2 i cijena proizvoda za sve zemlje u EU i izvan nje, kako bi svi imali jedinstven pristup tržištu i jedinstvenu cijenu proizvoda i kako bi svi radili na smanjenju CO2 globano i unapređenju okoliša”, kaže za Forbes BiH Mia Ivanov, ekspert za GHG emisije u CBAM-u.
Kompanija Emerus iz Širokogog Brijega kao proizvođač isprešanih aluminijskih profila za primjenu u raznim industrijama, oko 80 % svojih proizvoda izvozi u Evropsku Uniju i već u svojim pogonima provodi mjere zelene tranzicije.
Zašto je važan CBAM
Šta će 2026. godine, primjena CBAMA, praktično značiti za kompanije koje u svojoj proizvodnji budu značajno smanjile emisije ugljen dioksida, Monika Papić iz kompanije Emerus objašnjava:
“Što je manje CO2 emisija ugrađenih u našim proizvodima manja će biti cijena CBAM poreza i bit ćemo konkuretniji na tržišu, te nećemo morati smanjivati cijenu naših proizvoda. Nadamo se da će do 2026. godine, kada počinje naplata po ovoj direktivi, u našoj zemlji biti uspostavljen Emission Trading System (EU ETS), čime će biti zaustavljen odliv novca koji će se moći iskoristiti za modernizaciju naših proizvodnih pogona i digitalizaciju“, kaže Papić.
Zelena tranzicija, a CBAM je finansijska mjera direktno vezana za ovaj proces, podrazumijeva prelazak ka održivom, ekološki prihvatljivom i niskougljeničnom društvu, te predstavlja ključan korak za zemlje Zapadnog Balkana iz više razloga.
“Iako je CBAM kao klimatski mehanizam nametnut, on je također i prilika koja nam je pružena, prije svega jer tjera našu privredu da se dekarbonizuje”, kaže Aleksandar Simić, ekspert za životnu sredinu i klimu.
