Naftni šok prijeti recesijom u jednoj od najjačih ekonomija
Britanska ekonomija ulazi u 2026. godinu s ozbiljnim izazovima. Naftni šok izazvan ratnim sukobom na Bliskom istoku negativno se odražava na privredu koja već pokazuje zabrinjavajuće znakove slabosti, a ekonomisti sve glasnije izgovaraju riječ od koje se vladama ledi krv u žilama: recesija.
Tomasz Wieladek, glavni europski makroekonomista investicijske firme T. Rowe Price, otvoreno je upozorio da bruto društveni proizvod (BDP) Ujedinjenog Kraljevstva u januaru nije zabilježio nikakav rast što je daleko ispod tržišnih očekivanja od 0,2 posto, a to se dogodilo još prije nego što je naftni šok počeo u punoj mjeri udarati po potrošačima.
“Britanska ekonomija bila je slaba i prije naftnog šoka”
“Britanska ekonomija bila je slaba i prije najnovijeg naftnog šoka,” rekao je Wieladek a prenio britanski list The Guardian, te dodao da će rast cijena nafte podići inflaciju, smanjiti potrošnju i produbiti ionako prisutan pritisak na životni standard građana.
Iza ovakvih prognoza stoji niz nepovoljnih faktora koji se nažalost podudaraju. Restriktivna monetarna politika i fiskalna konsolidacija već duže vrijeme guše domaću potražnju. Tome se pridružuje i usporavanje zapošljavanja u sektoru usluga koji čini okosnicu britanske privrede. Ono je dijelom uzrokovano ubrzanom primjenom umjetne inteligencije. Rezultat svega toga je rast nezaposlenosti i sve slabija kupovna moć. Stagflacija, kombinacija stagnacije i inflacije, više nije teorijska prijetnja, već je sve bliža.
Oxford Economics naveo je nekoliko potencijalnih scenarija: ako cijena nafte dostigne 100 dolara po barelu, inflacija bi mogla znatno porasti već u drugom kvartalu ove godine. Ako pak dosegne 140 dolara, što više nije nezamislivo, britanska inflacija mogla bi nadmašiti pet posto u četvrtom kvartalu 2026., što će natjerati Banku Engleske na nova povećanja kamatnih stopa i gurnuti zemlju u blagu recesiju.
Tržište nekretnina pod pritiskom
S druge strane, tržište nekretnina već osjeća pritisak. Od ponedjeljka je s tržišta povučeno više od 530 hipotekarnih proizvoda, što čini oko 7,5 posto ukupne ponude, a prosječna dvogodišnja hipotekarna stopa porasla je na 5,10 posto. To je najviši nivo od jula 2025. Nade građana da će rate stambenih kredita postepeno padati praktično su nestale.
Banka Engleske se sada nalazi u nezavidnoj poziciji. Wieladek savjetuje oštriji pristup: zadržavanje visokih kamatnih stopa uz javnu obavezu dostizanja inflacijskog cilja od dva posto po svaku cijenu. Paradoksalno, jedino stezanje monetarne politike može dugoročno ublažiti finansijske uslove i pripremiti teren za oporavak.
Šerif Kapetanović, Forbes BiH
