Minimalac ponovo izaziva reakciju: Pogledajte gdje se nalazi bh. plata na svjetskoj rang-listi
U 2026. godini minimalna plata u Bosni i Hercegovini, koja iznosi 1.027 KM, gotovo se izjednačila sa najnižom minimalnom platom u Evropskoj uniji, koja u Bugarskoj iznosi oko 1.055 KM.
Bosna i Hercegovina od 15. decembra 2022. godine ima status kandidata za pristupanje Evropskoj uniji, a pored nje, status kandidata trenutno imaju i Crna Gora, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Gruzija, Albanija, Srbija, Turska i Ukrajina.
Sve one čine “društvo” europskih zemalja sa najnižim minimalnim platama.
Prema podacima Pebla, u Sjevernoj Makedoniji minimalna plata iznosi 679 USD (1.123 KM), u Albaniji 480 USD (793 KM), Turskoj 612 USD (1.012 KM), dok je minimalna plata u Srbiji 551 EUR (1.077 KM).
Za razliku od njih, Ukrajina ima jednu od najnižih minimalnih plata u svijetu koja iznosi 188,25 američkih dolara, što je oko 310 KM.
Koliki je minimalac članica EU
Luksemburg, kao dio EU, nudi najvišu minimalnu platu od svih zemalja u svijetu, koja iznosi 3.165 € (6.190 KM) mjesečno za kvalifikovane radnike starije od 18 godina.
Prema podacima Eurostata, zemlje Evropske unije na osnovu njihovih nacionalnih bruto mjesečnih minimalnih plata koje se primjenjuju od 1. jula 2025, a izraženih u eurima (€), mogu se klasifikovati u tri grupe:
Iznad 1.500 € (2,933 KM) mjesečno: Ovu grupu čine Luksemburg, Irska, Nizozemska, Njemačka, Belgija i Francuska. Njihove nacionalne minimalne plate kretale su se od 1.802 € (3,524 KM) u Francuskoj do 3.165 € u Luksemburgu.
Od 1.000 € (1.955 KM) do 1.500 € mjesečno: Ovu grupu čine Španija, Slovenija, Poljska, Litvanija, Grčka, Portugal i Kipar. Njihove nacionalne minimalne plate kretale su se od 1.000 € (1.955 KM) na Kipru do 1.381 € (2, 701 KM) u Španiji.
Ispod 1.000 € (1.955 KM) mjesečno: Ovu grupu čine Hrvatska, Malta, Estonija, Češka, Slovačka, Rumunija, Latvija, Mađarska i Bugarska. Njihove nacionalne minimalne plate kretale su se od 551 € u Bugarskoj do 1000 € u Hrvatskoj.
Prosječna godišnja stopa rasta između jula 2015. i jula 2025. bila je najviša u Rumuniji (+13,0%), zatim u Litvaniji (+12,3%), Bugarskoj (+11,0%) i Poljskoj (+10,2%).
Najniže prosječne godišnje stope rasta među zemljama EU zabilježene su u Francuskoj (+2,1%) i Malti (+2,9%).
Kako smo pisali ranije, minimalna plata u Sloveniji ove godine iznosi 1.482 eura bruto ili 2,898 KM, što je 15,97 posto više nego prošle godine, dok Hrvati, kako navode iz Forbes Slovenija, primaju neto platu između 1.000 i 1.500 eura (38 posto njih), dok 22 posto prima između 1.500 i 2.000 eura (3,911 KM).
Slovenački i hrvatski minimalci su gotovo duplo veći od bh. minimalca. Zanimljivo, baš kao i u BiH, povećanje minimalne plate u Sloveniji izazvalo je polemike.
Povodom zahtjeva slovenačkih poslodavaca da Vlada smanji poresko opterećenje plata umjesto povećanja minimalne zarade, ministar rada ove zemlje, Luka Mesec poručio je da bi takav potez u praksi značio preraspodjelu novca na štetu građana. Kako je istakao, smanjenje doprinosa ne bi rasteretilo društvo, već bi novac koji se danas izdvaja za javne sisteme faktički prebacilo iz „lijevih džepova“ radnika u „desne džepove“ kapitala. Mesec je, prenosi STA, naglasio da porezi ne služe opterećivanju privrede, već finansiranju ključnih javnih usluga poput penzionog sistema, zdravstva, obrazovanja i infrastrukture. Upozorio je da bi smanjenje doprinosa dovelo do toga da se te usluge u budućnosti moraju plaćati direktno iz privatnih džepova građana.
Nezadovoljna je i Trgovinska komora Slovenije (GZS), koja je već reagirala na povećanje minimalca kazavši da je riječ o „opasnom predizbornom potezu“ kojim je vlada žrtvovala ekonomiju za svoje političke interese.
Preduzeća će se morati prilagoditi, što bi moglo značiti gubitak radnih mjesta, kao i povećanu inflaciju i pritisak na javne finansije, upozoravaju, prenosi Forbes Slovenija.
Obrtnička i poduzetnička komora (OZS) poručuju kako je povećanje minimalca od 16 posto, bez poreznog rasterećenja, preveliko opterećenje za mala preduzeća u Sloveniji.
Za razliku od njih, Konfederacija slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) smatra da je vlada uradila dobar potez što je povećala minimalac, te da ne bi imali ništa protiv ni da on bude veći.
Na kraju se u raspravu uključio i slovenački premijer Robert Golob koji je kazao kako su poslodavci slali upozorenja i ranije, jedno i kada je uvedena obavezna isplata zimskog regresa. “Sjetite se predviđanja istih tih biznismena o tome kako će firme bankrotirati, preseliti se u Hrvatsku i ne znam šta još. U svakoj prilici kada moraju podijeliti dio profita sa svojim zaposlenima, koriste istu retoriku o tome kako će se svijet urušiti. Gdje oni žive? Ne shvataju da bez zaposlenih neće biti profita”, naglasio je slovenački premijer.
Evropske države u kojima je minimalna plata određena kolektivnim ugovorom
Osim zemalja sa zakonski propisanim minimalcem, u Evropi postoje zemlje u kojima je minimalac reguliran samo kolektvnim ugovorom. Jedna od takvih je Italija, gdje prosječna plata radnika iznosi 2.704 eura (5,288 KM), ali značajno varira od regije do regije, pri čemu radnici na jugu primaju manje. Minimalne plate utvrđene su kolektivnim ugovorima i pokrivaju oko 95% italijanske radne snage.
Sličan sistem primjenjuje se i u Švedskoj, gdje prosječna minimalna plata iznosi 1.885 američkih dolara (3,119 KM) mjesečno. Kolektivni ugovori u ovoj zemlji uključuju sporazume o minimalnoj plati, ali se iznos razlikuje ovisno o radnim mjestima i industrijama.
Sličnu praksu imaju i Norveška i Švicarska, koje nisu članice Evropske unije.
U Norveškoj prosječna minimalna plata nakon oporezivanja iznosi oko 1.975 američkih dolara (3,268 KM). Savezna vlada utvrđuje minimalne plate za devet odabranih industrija, uključujući građevinarstvo, poljoprivredu i ribarstvo, dok sindikati određuju minimalne plate za sve ostale industrije.
U Švicarskoj, minimalna plata zavisi od grada ili regije. Na primjer, u Ženevi minimalna satnica iznosi 30,48 ameriških dolara (24,48 švicarskih franaka), što mjesečno odgovara oko 5.279 američkih dolara (8,736 KM).
Prema podacima Pebla, države koje imaju najnižu minimalnu platu na svijetu su Indija, sa 64 dolara mjesečno, Nigerija sa 48,37 američkih dolara, zatim Uzbekistan sa 114 dolara mjesečno, Armenija 196 dolara, i Kazahstan 222 dolara.
Amela Hasanbašić, Forbes BiH
