Kina postala najveći trgovinski partner Njemačke – preuzimanje dominacije od SAD-a
SAD su decenijama bile najveće izvozno tržište za njemačke proizvode. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, u 2024. godini izvoz u ovu zemlju iznosio je 161,3 milijarde eura (183,66 milijardi dolara), što je bilo 10,4% ukupnog njemačkog izvoza i predstavljao je najviši nivo u posljednje 22 godine.
Amerika je bila ključno tržište za njemačku farmaceutsku industriju, kao i za mašine, uključujući medicinske uređaje, avio-tehnologije i automobile. Međutim, trgovina sa SAD-om opala je za 5% i dostigla vrijednost od 240 milijardi eura, djelimično zbog kontroverznih tarifa koje je uveo Donald Trump, pokazuju podaci njemačkog statističkog ureda, javlja The Guardian.
Prva posjeta Kini
U međuvremenu, Kina je pretekla SAD i postala najveći trgovinski partner Njemačke, s ukupnom trgovinom vrijednom 251 milijardu eura u 2025. godini, što je porast od 2,2% u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz iz Kine iznosio je oko 170,6 milijardi eura, dok je izvoz Njemačke u Kinu bio 81,3 milijarde eura.
Njemački kancelar, Friedrich Merz, priprema se za svoju prvu posjetu Pekingu otkako je preuzeo dužnost. On će, u utorak, otputovati u Kinu, gdje će ga u srijedu u Pekingu dočekati premijer Li Qiang uz vojne počasti, a kasnije će se sastati s predsjednikom Xi Jinpingom na večeri, saopćio je njegov glasnogovornik Sebastian Hille.
Merz bi trebao obići Zabranjeni grad, kinesku kompaniju Unitree Robotics, njemačke automobilske proizvođače Mercedes-Benz, kao i proizvođača turbina Siemens Energy. Prema najavi posjetit će i grad Hangzhou na istoku Kine.
Očekuje se da će Merz tokom posjete otvoriti razgovore o nekoliko tema, uključujući rat u Ukrajini, ljudska prava i trgovinu.
Evropska unija pokušava ograničiti prekomjernu proizvodnju u Kini, ali carine na električne automobile uvedene 2024. godine imale su mali utjecaj na prodaju, dok se kasnije ove godine planiraju carine na čelik.
Kina kao “drugo domaće tržište”
Trgovinski odnosi Njemačke i Kine su složeni, s obzirom na značajnu proizvodnu prisutnost njemačkih automobilskih kompanija u toj zemlji. Volkswagen Kinu naziva „drugim domaćim tržištem“, dok BMW i Mercedes-Benz također u velikoj mjeri zavise od prodaje u toj zemlji.
Izvršni direktor BMW-a, Oliver Zipse, bit će jedan od 30 poslovnih predstavnika koji će pratiti Merza na putovanju. „Kompleksni globalni izazovi mogu se riješiti samo zajedničkim radom“, rekao je Zipse za Reuters naglašavajući kako posjetom Kini, kancelar šalje snažan signal za dijalog i saradnju.
EU je uvela nekoliko inicijativa kako bi se oslobodila zavisnosti od Kine, koja dominira u snabdijevanju rijetkim zemnim elementima, prerađenim rijetkim zemnim elementima, kritičnim mineralima i rafiniranim kritičnim mineralima, uključujući litijum potreban za baterije električnih vozila i trajne magnete koji se koriste u svemu, od automobila i frižidera do vojnih aviona. Kako navodi The Guardian Njemačka potreba da podrži automobilski sektor, jedan od najvećih poslodavaca u zemlji, učinila je njen pristup barijerama za kineske uvoze manje jednostavnim.
Inače, Njemačka je glasala protiv odluke EU da uvede carine na kineske električne automobile 2024. godine, a ovog mjeseca je bila pošteđena od EU carina na uvoz kineskog Volkswagen Cupra Tavascan SUV-a u zamjenu za obavezu o minimalnoj cijeni vozila.
Pored automobila, prema podacima Trading Economicsa, Njemačka iz Kine izvozi električne i elektroničke uređaje, mašine i kotlove, odjeću i obuću, plastiku, igračke i sportsku opremu, organske hemikalije, gume, brodove i plutajuće strukture, razne metalne proizvode, aluminij i drugo.
Amela Hasanbašić, Forbes BiH
