Kako su globalne kompanije upletene u rat na Bliskom istoku, i zašto lanci brze hrane trpe ogromnu finansijsku štetu
Kada je početkom sedmice SR Brands, vlasnik franšize za KFC u Maleziji i drugim dijelovima jugoistočne Azije, objavio kako privremeno zatvara više od 100 KFC prodajnih mjesta širom svijeta, postalo je jasno da bojkot proizvoda, odnosno kompanija koje se povezuju za podrškom Izraelu, nije više problem koji ove firme osjećaju u zemljama sa muslimanskom većinom stanovništva, već da globalno utječe na njihvo poslovanje.
Ovo je još jedan pokazatelj da ekonomski pritisak može izazvati “potres” u funkcioniranju praktično svake firme.
Bojkot prvi osjetio McDonald's
Zatvaranju restorana, prethodio je bojkot KFC-a, jednog od najpoznatijih svjetskih restorana pržene piletine u Maleziji, gdje su aktivisti kritizirali njegovu američku matičnu firmu Yum!, što je bio način, da aktivisti iskažu solidarnost sa narodom Palestine, nad kojim Izrael provodi oružane vojne akcije svakodnevno tokom posljednjih sedam mjeseci, i gdje je do sada, prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti najmanje 34.454 Palestinaca ubijeno, uglavnom žena i djece, a 77.575 povrijeđeno.
“Pozitivan doprinos malezijskoj zajednici, očuvanje ljubavi prema brendu KFC-u i zaštita zaposlenika brenda su prioriteti za organizaciju,” navodi QSR u izjavi koju prenosi Time, dodajući da su oko 85 posto od njegovih 18.000 zaposlenika u Maleziji muslimani. “Čvrsto vjerujemo da će naši rakyat (zemljaci) priznati naše malezijske korijene, našu iskrenost i naš naporan rad u doprinosu malezijskom ekosistemu”.
Analizira li se bojkot od njegovih početaka prošle godine, može se zaključiti da je bio najizraženiji prema McDonalds'u, i počeo je ubrzo u cijelom svijetu nakon što su se pojavili izvještaji o restoranima u Izraelu koji su pružali besplatnu hranu vojnom osoblju nakon Hamasovog napada 7. oktobra na Izrael.
Iako iz McDonald'sa poručuju kako ne finansiraju niti podržavaju nijednu vladu, uključenu u ovaj sukob, te da su aktivnosti lokalnih poslovnih partnera, nositelja razvojne licence, poduzete neovisno bez pristanka ili odobrenja McDonald'sa, to bitno ne mijenja saldo kompanije. Međunarodna prodaja za McDonald's bilježi porast od samo 0,7 posto u zadnjem kvartalu 2023., što je daleko od rasta od 16,5 posto u istom razdoblju prethodne godine.
Starbucks je još jedan svjetski lanac koji je bio na udaru kritika aktivista nakon što je tužio svoj sindikat američkih radnika zbog propalestinske objave na društvenim mrežama objavljene na računu sindikata.
Besplatna hrana za vojnike
Podsjećamo, zamjenica generalnog direktora Starbaksa Sara Keli dala je izjavu povodom objave u kojoj je sindikat poslao poruku solidarnosti s Palestinom, u kojoj je rekla da se spremaju podići tužbu protiv sindikata, tvrdeći da sindikalna objava ne odražava stavove kompanije i da je korištenje imena Starbucksa u objavi zbunilo ljude, a navela je i da su neki kupci svoj bijes iskalili na jednoj radnici kompanije.
Alshaya Group, koja upravlja s oko 2000 Starbucks trgovina i drugih robnih marki na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi, najavila je u januaru zatvaranje desetaka svojih trgovina u Egiptu, uključujući Starbucks, zajedno s otpuštanjem gotovo 400 zaposlenika, navodeći kao razlog “teškoće s kojima se suočava inozemne kompanije.” U martu je ukinuo još 2000 radnih mjesta, uglavnom koncentriranih u svojim operacijama Starbucksa, jer je izvor rekao Reutersu da je kompanija teško pogođena bojkotom.
Aktivisti su također pozvali, piše Time, na globalni bojkot Burger Kinga zbog izraelskih prodajnih mjesta koja također pružaju besplatnu hranu i piće izraelskoj vojsci.
Lanac picerija Domino također je u društvu kompanija koje su osjetile bojkot kupaca. Aktivisti navode da je ona još jedna od kompanija koje su “šutjele kada je njihov ogranak/primatelj franšize u Izraelu podržavao genocid”, a glasine da su izraelska prodajna mjesta također nudila besplatnu hranu izraelskim vojnicima. samo su dolile ulje na vatru i povećale nezadovoljstvo ljudi širom svijeta.
Sve je dovelo do toga da je početkom godine Domino's Pizza Enterprises, operater lanca sa sjedištem u Australiji koji opslužuje Aziju i Pacifik i Evropu, doživio pad dionica od 30 posto, što je njegov izvršni direktor Don Meij pojasnio antiameričkim raspoloženjem.
No, nisu samo lanci brze hrane upleteni u politiku na Bliskom istoku. Krajem prošle godine, nakon prvog mjeseca od Hamasovog napada na Izrael, a zatim civilizaciji nezamislive vojne odmazde Izraela na Palestinu, luksuzni modni brend Dior suočio se s negativnim reakcijama na društvenim mrežama nakon što su se pojavili izvještaji da je palestinsko-američku manekenku Bellu Hadid zamijenio izraelskom manekenkom May Tager u svojoj posljednjoj reklamnoj kampanji. Ni Dior ni Hadid nisu komentirali ove navode.
Nadalje, piše firstpost, turski parlament navodno je odbacio Coca-Colu i Nestle proizvode zbog njihove navodne podrške Izraelu u sukobu. Izvor iz parlamenta rekao je Reutersu da su artikli ovih brendova uklonjeni sa jelovnika kao odgovor na “ogromnu negodovanje javnosti protiv ovih kompanija” zbog podrške Izraelu. Ovo je prvi put da je vlada ili velika organizacija ciljala velike globalne brendove zbog rata između Izraela i Hamasa, navodi Reuters .
Krajem prošle godine i maloprodajni brend Marks and Spencer (M&S) sa sjedištem u Velikoj Britaniji našao se na udaru kritike zbog objavljivanja fotografije na Instagramu na kojima su kape za božićnu zabavu u bojama palestinske zastave koje gore u kaminu. Nakon što je izazvala bijes na društvenim mrežama, kompanija se izvinila i uklonila objavu, za koju je rekla da je željela da pokaže kako neki ljudi ne uživaju u nošenja papirnatih božićnih šešira.
M&S je također rekao da je reklama snimljena u augustu, mnogo prije eskalacije. Međutim, neki korisnici su tvrdili da je objava bila namjerna.
