Ekonomski rat na vidiku: Trump prijeti carinama, Evropa izvlači trgovinsku bazuku zbog Grenlanda

Najnovije prijetnje predsjednika Donalda Trumpa u vezi s carinama zbog Grenlanda, kao i potencijalne evropske protumjere, mogle bi dovesti do znatno viših cijena uvoza, što bi oslabilo obje ekonomije.

Ni jedna strana ne djeluje kao da blefira. U izuzetnoj eskalaciji Trumpove težnje da preuzme Grenland, predsjednik je u subotu najavio da će od 1. februara uvesti carine od 10 posto na robu iz Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Norveške, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva. Ta stopa bi porasla na 25 posto ako se do 1. juna ne postigne dogovor.

To je u nedjelju izazvalo hitan sastanak predstavnika evropskih zemalja, a francuski predsjednik Emmanuel Macron je, prema navodima, zatražio od Evropske unije da aktivira takozvani instrument protiv ekonomske prisile, kolokvijalno poznat kao trgovinska bazuka. Ta trgovinska bazuka mogla bi blokirati dio američkog pristupa tržištima EU ili uvesti kontrole izvoza, uz širi spektar mogućih protumjera.

Ta vrsta trgovinske odbrane bila je zamišljena imajući na umu zemlje poput Kine, a ne saveznike poput Sjedinjenih Američkih Država, istakla je Erica York, potpredsjednica za federalnu poresku politiku u Poreskoj fondaciji.

Blok će također razmotriti uvođenje ranije najavljenih uzvratnih carina u vrijednosti od 93 milijarde eura protiv Sjedinjenih Američkih Država, koje su bile odgođene kada su EU i SAD prošlog jula postigli privremeno trgovinsko primirje, prenosi Reuters.

„Barem sudeći prema prvim reakcijama, neki evropski lideri spremni su igrati tvrdo“, rekao je Carsten Brzeski, globalni šef makroekonomije u ING-u, u bilješci klijentima u nedjelju. „Za kompanije, dešavanja tokom vikenda znače novi period neizvjesnosti u vezi s ulaganjima i izvozom u SAD.“

Ta poslovna neizvjesnost navela je mnoge američke kompanije da tokom 2025. pauziraju zapošljavanje, dok su tražile jasnoću usred Trumpovog presedanskog niza uvođenja i povlačenja carina.

Brzeski je rekao da očekuje da će povećane carine ove godine smanjiti evropski bruto domaći proizvod za četvrtinu procentnog poena.

„Evropa je i dalje u mnogo čemu zavisna od Sjedinjenih Američkih Država, i s ekonomskog i sa sigurnosnog aspekta“, naglasio je.

Ekonomski udar na obje strane

Primjena trgovinske bazuke, koja bi mogla uključivati suspenziju licenci američkim kompanijama ili oporezivanje američkih usluga, mogla bi zahtijevati mjesece da se provede, upozorio je Dan Hamilton, viši nerezidentni saradnik Instituta Brookings.

„Trumpove najnovije prijetnje rizikuju da rastrgnu trgovinske aranžmane koje su Sjedinjene Američke Države prošlog ljeta zaključile s Ujedinjenim Kraljevstvom i Evropskom unijom, te dodatno zategnu odnose s najbližim američkim saveznicima“, rekao je Hamilton.

Evropska unija je prošlog ljeta provela svoj trgovinski sporazum s Trumpovom administracijom, ali ga još nije formalno potpisala. Iako su neki lideri, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza, podržali dogovor jer je spriječio veliku eskalaciju carina s obje strane, mnogi evropski lideri su ga kritikovali kada je najavljen, a Trumpov najnoviji potez dovodi sporazum u pitanje.

Manfred Weber iz Evropskog parlamenta izjavio je na platformi X da, „s obzirom na prijetnje Donalda Trumpa u vezi s Grenlandom, odobrenje u ovoj fazi nije moguće“ za trgovinski sporazum između SAD i EU.

„Ove akcije zaista predstavljaju kraj vjerodostojnosti američkih obaveza. To će imati negativne posljedice po svjetsku ekonomiju“, rekao je Steven Durlauf, profesor na Harris School of Public Policy pri Univerzitetu u Chicagu.

Prema podacima Američkog zavoda za popis stanovništva, Sjedinjene Američke Države su 2024. godine trgovale robom u vrijednosti od 236 milijardi dolara s Njemačkom, dodatnih 147,7 milijardi dolara s Ujedinjenim Kraljevstvom, 122,27 milijardi s Nizozemskom, 103 milijarde s Francuskom, te desetinama milijardi dolara sa Švedskom, Norveškom i Finskom.

Ipak, Trump je možda ostavio prostor za zaobilaženje mjera. Njegove carine su usmjerene na nekoliko pojedinačnih država članica, a ne na cijelu Evropsku uniju. Zbog toga bi tih osam zemalja moglo preusmjeravati trgovinu unutar slobodnotrgovinskog bloka EU kako bi izbjegle carine.

„Ne postoji granica između Španije, Italije, Njemačke i Francuske. Svako može relativno lako poslati robu kroz drugu zemlju ako pokušavamo oporezivati pojedinačne države“, upozorio je Joseph Foudy, profesor na Stern School of Business Univerziteta u New Yorku.

Ostavljanje Amerike po strani

Trenutna carina od 10 posto neće uzdrmati ekonomiju toliko snažno kao dugoročni efekti narušenih odnosa s najvećim trgovinskim partnerima Sjedinjenih Američkih Država.

Neizvjesnost oko toga hoće li Trump dodatno eskalirati prijetnje carinama ili se povući prije uvođenja novih nameta mogla bi navesti trgovinske partnere da se dugoročno udalje od Amerike.

„Neizvjesnost je neprijatelj rasta“, rekao je Durlauf s Univerziteta u Chicagu. Dodao je da Trumpove presedanske odluke „čine stvari djelimično nepovratnim“, jer saveznici gube povjerenje čak i nakon dolaska nove administracije.

Ove carine bi mogle biti poništene i dugo očekivanom presudom Vrhovnog suda o Trumpovoj upotrebi vanrednih ovlaštenja.

Najveći američki trgovinski partneri aktivno jačaju trgovinske odnose s drugim državama. Kanada je prošle sedmice obilježila „strateško partnerstvo“ s Kinom, uključujući ublažavanje carina i prodaju kineskih električnih vozila. Evropska unija je, također, objavila da je postigla dogovor s južnoameričkim blokom Mercosur, čime je okončano 25 godina trgovinskih pregovora.

„Pokušajima da se domognemo Grenlanda, paradoksalno bismo mogli udaljavati naše najvažnije saveznike. Cijena ove politike je to što ona zapravo ohrabruje upravo one neprijatelje zbog kojih smo zabrinuti“, rekao je Foudy.

Dodao je da bi takva politika oslabila konkurentnost američkog izvoza, a kompanije bi mogle odlučiti da odgode investicione odluke zbog neizvjesnosti oko carina.

„Pravi trošak carinskih sukoba, jer se carinske stope ponekad mijenjaju iz dana u dan, jesu fabrike koje nikada nisu izgrađene, samo zato što kompanije nemaju dovoljno sigurnosti“, zaključio je.