Cijene nafte nastavljaju padati zbog nade u nove mirovne pregovore između SAD-a i Irana

Cijene nafte nastavile su padati u utorak jer su nade u nove mirovne pregovore između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ublažile zabrinutost zbog daljih poremećaja u snabdijevanju energijom.

Cijena globalnog referentnog tipa nafte Brent pala je za 3,8 posto tokom utorka na 95,54 dolara po barelu, dok je američka nafta West Texas Intermediate pala za 6,1 posto na 92,85 dolara.

Padovi su uslijedili nakon što su cijene nafte u ponedjeljak porasle iznad 100 dolara po barelu, prije nego što su se ponovo smanjile, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump naredio blokadu iranskih luka poslije neuspjelih pregovora između dvije strane tokom vikenda.

Trump je kasnije rekao da je Teheran kontaktirao Washington u vezi s mogućim sporazumom.

Govoreći novinarima ispred Bijele kuće u ponedjeljak, rekao je, mogu vam reći da nas je druga strana kontaktirala, veoma žele postići dogovor.

Odvojeno, New York Times je izvijestio da je Iran predložio obustavu obogaćivanja uranija do pet godina, što su SAD odbile insistirajući na periodu od 20 godina.

Izvještaj, koji se poziva na iranske i američke zvaničnike, također navodi da su Washington i Teheran razmjenjivali prijedloge o obustavi iranskih nuklearnih aktivnosti tokom pregovora u Pakistanu, ali su i dalje daleko od dogovora.

Međutim, dodaje se da razgovori ukazuju na to da i dalje postoji put ka mirovnom sporazumu, uz mogućnost druge runde direktnih pregovora.

Lindsay James, investicijska strateginja u kompaniji Quilter, rekla je da su dalji padovi u utorak zasnovani na naznakama nade da su obje strane i dalje spremne postići trajni mirovni sporazum.

“Vijesti o mogućoj drugoj rundi pregovora pomogle su smirivanju tržišta, zajedno s naznakama da Iran neće testirati američku blokadu, već će privremeno obustaviti isporuke kako bi izbjegao vojni sukob”, rekla je.

“Trgovce su možda ohrabrili i znakovi da se nekoliko sankcionisanih tankera činilo kao da su ranije danas prošli kroz Hormuški moreuz, ali su se kasnije vratili”, dodala je James.

“Moguće je da su u podacima o praćenju prikazane netačne lokacije, ili da to ukazuje na to da američki vojni pritisak djeluje i izvan moreuza”, rekla je.

Međutim, direktor Međunarodne agencije za energiju sugerisao je da trenutne cijene nafte ne odražavaju ozbiljnost situacije na Bliskom istoku.

Iako su cijene pale sa 100 dolara po barelu, sirova nafta je i dalje znatno skuplja nego prije početka rata s Iranom 28. februara, kada je iznosila oko 73 dolara.

Izvršni direktor IEA Fatih Birol rekao je, april bi mogao biti čak i gori od marta, jer smo tokom marta već primili pošiljke koje su bile utovarene mnogo prije početka krize, a tokom aprila se ništa ne utovara.

U svom najnovijem mjesečnom izvještaju IEA navodi da je globalna ponuda nafte u martu doživjela najveći poremećaj u historiji, pad od 10,1 milion barela dnevno na 97 miliona barela dnevno

Prošlog mjeseca svih 32 članice IEA dogovorile su se da oslobode 400 miliona barela iz svojih zaliha kako bi ublažile nestašice, a Birol je nagovijestio da bi agencija mogla ponovo reagovati

Četiri stotine miliona barela predstavlja samo 20 posto naših resursa, rekao je, još uvijek imamo 80 posto u rezervi, procjenjujemo situaciju i kada odlučimo da je pravi trenutak, spremni smo djelovati odmah

Trgovci naftom također procjenjuju kako će američka blokada utjecati na globalno snabdijevanje energijom, rekao je Rahman Daiyan, istraživač energetskih resursa na Univerzitetu New South Wales u Sydneyju

“Samo umjerena količina globalne ponude nafte dolazi direktno iz Irana, ali cijene će rasti ako američka blokada dodatno eskalira sukob i utiče na druge isporuke iz Zaljeva”, dodao je.

Neke kompanije očekuju da će više cijene nafte poboljšati njihovo poslovanje

U utorak je naftni gigant BP saopštio da očekuje izuzetne rezultate svog trgovačkog odjela za period od januara do marta.

To predstavlja značajan preokret u odnosu na posljednja tri mjeseca 2025, kada je BP naveo da je doprinos trgovine naftom bio slab, javlja BBC.

Azijska tržišta dionica porasla su u utorak, japanski indeks Nikkei 225 završio je dan s rastom od 2,4 posto, dok je južnokorejski Kospi porastao za 2,7 posto.

Zemlje u Aziji koje u velikoj mjeri zavise od energije iz Zaljeva teško su pogođene posljedicama rata s Iranom.

Hormuški moreuz postao je ključna tačka sukoba nakon što je Iran odgovorio na američko izraelske napade od 28. februara prijetnjama napadima na brodove koji pokušaju proći tim putem.

Cijene energije naglo su porasle jer gotovo petina globalnih isporuka nafte i gasa prolazi kroz ovaj moreuz.

U ponedjeljak je američki ministar energetike Chris Wright rekao da očekuje vrhunac cijena nafte u narednim sedmicama dok je plovni put praktično zatvoren.

“Vidjet ćemo visoke cijene energije, a možda i njihov dalji rast, sve dok ne dođe do značajnog prometa brodova kroz Hormuški moreuz”, rekao je Wright na Svjetskom ekonomskom forumu Semafor u Washingtonu.