BiH na udaru globalne energetske krize: Cijene goriva i hrane prijete ekonomiji i životnom standardu
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku i rast cijena energenata predstavljaju ozbiljan vanjski šok za ekonomiju Bosne i Hercegovine, koja se već suočava s usporenim rastom i inflacijom, upozorio je emeritus profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Anto Domazet. Prema njegovim riječima, zemlji predstoji bolan period prilagođavanja poskupljenjima goriva, hrane i drugih osnovnih potrepština.
Domazet pojašnjava da uz realnu situaciju rata na Bliskom istoku dolazi i percepcija tržišnih aktera, što dodatno utiče na cijene. Nafta je poskupjela i u SAD-u, iako su oni samodostatni u energentima. Zapadna hemisfera nije ovisna o nafti sa Bliskog istoka, ali osjeća inflatorni pritisak zbog poskupljenja strateških materijala poput petrohemije, đubriva i aluminija, što može ugroziti lance vrijednosti u Evropi.
Budući razvoj situacije ostaje neizvjestan. Čak i uz najavu povlačenja SAD-a, lokalni sukobi i dalje prijete nestabilnošću. Za BiH to znači rizik od nestašica nafte, plina i strateških materijala, što podiže troškove proizvodnje i života i stvara inflacijski pritisak.
Domazet naglašava važnost otpornosti ekonomije: apsorpcija šoka, adaptacija i oporavak. Trenutno su zemlje u fazi apsorpcije, s visokim cijenama i nekim nestašicama. Mjere adaptacije uključuju ograničenja cijena, smanjenje poreza i fondove pomoći za najugroženije, dok IEA savjetuje ciljane, a ne opće subvencije.
Socijalna kohezija, ističe Domazet, također jača otpornost. Primjer je pobjeda nogometne reprezentacije BiH nad Italijom, koja kratkoročno može utjecati na produktivnost, ali dugoročno doprinosi psihološkoj i ekonomskoj snazi stanovništva.
Najnoviji energetski šok pogađa bh. ekonomiju u sekularnoj stagnaciji, s rastom BDP-a procijenjenim na 2,7% u 2026., baznom inflacijom oko 4,2% i fiskalnim deficitom od 2,9% BDP-a. Ako poremećaji potraju do sredine godine, uvoz energije mogao bi rasti za 1,8–2 mlrd KM, usporiti rast BDP-a na 1,5% i dodatno podići inflaciju na oko 6%. BiH ima ograničenu sposobnost apsorpcije tih udara zbog strukture izvoza i niskih primanja dijela stanovništva.
Domazet upozorava da rasterećenja poput smanjenja akciza i PDV-a na gorivo neće spriječiti rast cijena te bi bila socijalno nepravedna. Prioritet je pomoć najugroženijima, osiguranje energenata i podrška ekonomiji kroz investicije i kontrolu cijena.
“Ipak, ne treba gubiti nadu. Inflacija može potaknuti rast, a otpornost poslovnog sektora, uključujući javna poduzeća, važna je za očuvanje zaposlenosti. Kratkoročno, cilj je osigurati energente, ojačati proizvodnju električne energije i podržati najugroženije dijelove stanovništva”, ističe Domazet za Fenu.
