BiH na ivici: Bez reformi do kraja mjeseca gubi nove milione
Dok politički lideri u Bosni i Hercegovini odlažu ključne reforme, država gubi pristup stotinama miliona eura iz Plana rasta Evropske unije – novcu koji je mogao ojačati institucije, modernizovati infrastrukturu i poboljšati život građana. Upozorenja iz Brisela postaju sve oštrija: ako BiH do kraja mjeseca ne usvoji reformsku agendu i ne dostavi program reformi, uslijediće dodatno smanjenje sredstava za 10 posto.
Za N1 je o ovoj temi govorio Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH, koji jasno ističe: posljedice nečinjenja vlasti snose isključivo građani.
„Zbog odlaganja reformi BiH nije dobila sredstva iz Plana rasta, a ta sredstva bi bila korisna svim sektorima društva – od poljoprivrede do infrastrukture. Ako vlasti nastave s ovakvim pristupom, slijedi novo umanjenje sredstava, što direktno šteti budžetima i institucijama BiH“, rekao je Plakalo.
Uzaludni “evropski zamah”: Reformska agenda ostala mrtvo slovo na papiru
U martu prošle godine BiH je dobila uslovni status kandidata za početak pregovora sa EU. Međutim, od tada reformski zamah ne samo da je usporen – praktično je zaustavljen.
Od 113 mjera iz reformske agende, dvije ključne još nisu usaglašene: veto u Vijeću za državnu pomoć i poštivanje presuda Ustavnog suda BiH. Te dvije blokade sada prijete da zapečate sudbinu BiH kada je riječ o povlačenju evropskog novca.
„Još u julu smo izgubili 108,5 miliona eura. Prije toga, 70 miliona bespovratnih sredstava je takođe izgubljeno. Ako ne dođe do napretka, dodatnih 10 posto sredstava će biti izgubljeno do kraja ovog mjeseca“, naglašava Plakalo.
Šest milijardi eura, a BiH ne uzima ništa: Region ide naprijed, BiH tapka u mjestu
Plan rasta Evropske komisije vrijedan je šest milijardi eura – uključujući dvije milijarde bespovratnih sredstava i četiri milijarde povoljnih kredita. Sredstva su namijenjena modernizaciji država Zapadnog Balkana do 2027. godine. Dok druge zemlje već koriste ovu priliku, BiH i Kosovo jedine su koje ne povlače sredstva.
Evropski zvaničnici jasno su ukazali gdje je pomoć najpotrebnija: poljoprivreda, industrija, infrastruktura i turizam. Upravo ta sredstva mogla su pokrenuti talas pozitivnih promjena, ali politička neodgovornost i blokade ostavljaju BiH po strani.
Građani žele EU, političari sabotiraju put
Uprkos svemu, istraživanja pokazuju da više od 70% građana BiH i dalje podržava evropski put, iako je taj broj u opadanju. Zamor, razočarenje i osjećaj stagnacije dominiraju javnim mnijenjem.
„Postoji nada da racionalnost još nije izgubljena. Međutim, evidentno je da živimo političke kontradikcije – u retorici se govori o EU, a u praksi se radi protiv nje. Ako do kraja mjeseca ne dođe do promjene, izgubićemo još jedan značajan dio sredstava“, upozorava Plakalo.
Zaključno, političke elite u BiH ne samo da koče evropski put, već direktno ugrožavaju budućnost građana. Dok druge zemlje regiona koriste fondove za jačanje institucija i razvoj, BiH ostaje talac unutrašnjih blokada i neodgovornosti.
