Zašto Trumpov rat s Iranom košta najmanje milijardu dolara dnevno

Prva sedmica vojnih udara predsjednika Donalda Trumpa na Iran koštala je američke poreske obveznike više od šest milijardi dolara, prema izvorima iz Pentagona koje je citirao The New York Times, dok drugi izvori procjenjuju još veće iznose, a rastući troškovi rata mogli bi se približiti stotinu milijardi dolara, zavisno od toga koliko dugo sukob potraje.

Ključne činjenice

Trump je naredio vojnu operaciju u Iranu koja je počela 28. februara, nakon više od mjesec dana rastućih tenzija između Irana i Izraela, pri čemu je američka vojska započela zračne udare.

Troškovi naglo rastu, iako nije potpuno jasno koliko: zvaničnici Pentagona rekli su Kongresu da je prva sedmica rata koštala šest milijardi dolara, navodi The New York Times. Međutim, The Washington Post javlja da je zakonodavcima rečeno kako su samo prva dva dana koštala 5,6 milijardi dolara samo za municiju, dok Politico navodi da zakonodavci privatno dobijaju procjene da sukob košta i do dvije milijarde dolara dnevno.

Iako puni obim vojne operacije u Iranu još nije potpuno jasan, ona je već vrlo velika: U.S. Central Command (CENTCOM) saopštio je u ponedjeljak da je vojska već pogodila više od 5.000 ciljeva u Iranu u prvih 10 dana od početka udara, te objavila listu više od 20 različitih vojnih sredstava i sistema naoružanja koji su do sada korišteni.

Ta sredstva koštaju od oko 35.000 dolara (cijena jednokratnog drona) do nekoliko miliona dolara (npr. rakete Tomahawk) za proizvodnju i upotrebu. Vojska je takođe izgubila određenu opremu, uključujući tri aviona F-15 Strike Eagle oborena u incidentu prijateljske vatre u Kuvajtu 1. marta i oko 11 dronova MQ-9 Reaper — pri čemu ti gubici zajedno koštaju više od 600 miliona dolara.

Ove brojke ne uključuju dnevne troškove održavanja vojnika u regionu. The Washington Post navodi da je u operaciji već uključeno oko 50.000 vojnika, uz mogućnost slanja dodatnih.

Čak i prije početka napada, transport vojnika, brodova i aviona u region vjerovatno je koštao oko 630 miliona dolara, rekla je Elaine McCusker iz American Enterprise Institute za The Wall Street Journal.

Koliko oružje za napade na Iran košta američke poreske obveznike

Municija je do sada bila najveći trošak rata. Dvostranački sigurnosni think tank Center for Strategic and International Studies procjenjuje da je samo u prvih 100 sati rata potrošeno oko 3,1 milijardu dolara na oružje. Troškovi municije sada iznose oko 758 miliona dolara dnevno.

Iako nije poznato koliko se tačno municije koristi, procjene pokazuju da bi čak i relativno mali broj napada mogao koštati milione dolara, a ti troškovi nisu bili planirani u vojnom budžetu.

Procijenjeni troškovi pojedinih sistema

• 2–3 miliona dolara: rakete Tomahawk – procjena The New York Timesa je oko 2 miliona po raketi, dok CSIS procjenjuje i do 3,6 miliona.
• 3,5 miliona dolara: najmanje 100 „kamikaza“ dronova. U.S. Central Command navodi da se često koriste jednokratni dronovi koji se uništavaju tokom napada. Bloomberg procjenjuje da svaki košta oko 35.000 dolara.
• 12,8 miliona dolara: presretači THAAD protivbalističkog sistema, prema dokumentima Pentagona koje citira The Hill.
• 30 miliona dolara: dron MQ-9 Reaper, prema Congressional Research Service.
• 80.000 dolara: JDAM navigacioni kompleti koji pretvaraju klasične bombe u precizno navođene, prema procjeni CSIS-a.

Koliko koštaju vojne operacije

CSIS procjenjuje da su operacije u Iranu koštale oko 196,3 miliona dolara u prvih 100 sati.

• Zračne operacije: oko 30 miliona dolara dnevno
• Dva nosača aviona u regionu: oko 13 miliona dolara dnevno
• Pomorske operacije: oko 15 miliona dolara dnevno
• Kopnene operacije: oko 1,6 miliona dolara dnevno

The New York Times navodi da bombarderi B-2 koštaju između 130.000 i 150.000 dolara po satu leta.

Koliko rat košta dnevno

Procjene se kreću između jedne i dvije milijarde dolara dnevno.

• CSIS: oko 891 milion dolara dnevno
• Procjene koje kruže među američkim zakonodavcima: jedna do dvije milijarde dolara dnevno

Ekonomista Kent Smetters iz University of Pennsylvania rekao je za Al Jazeera da je realnija dugoročna procjena oko 800 miliona dolara dnevno nakon početne faze intenzivnih napada.

Šta slijedi

Veliki dio novca koji se troši u Iranu nije bio planiran u budžetu, pa je vjerovatno da će administracija Donald Trump morati tražiti dodatna sredstva od američkog Kongresa. Čak su i neki republikanci izrazili zabrinutost zbog rastućih troškova rata.

Predsjednik Predstavničkog doma Mike Johnson izjavio je da Kongres čeka informacije od Bijele kuće i Pentagona prije donošenja odluke o eventualnom paketu vojne pomoći od oko 50 milijardi dolara.

Širi ekonomski utjecaj

Troškovi vojne operacije samo su dio ukupnog ekonomskog efekta rata. Sukob je već uticao na cijene nafte i gasa, berze i troškove putovanja.

Više od 1.200 ljudi je poginulo u Iranu, dok U.S. Central Command navodi da je najmanje sedam američkih vojnika poginulo u borbama. Sukob je takođe izazvao žrtve u drugim zemljama Bliskog istoka, uključujući Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman.

Alison Durkee, Forbes