Isti prsten, manje zlata: Kako su cijene primorale zlatare da redizajniraju nakit
Rast cijene zlata utječe na sve, od investitora-ulagača do malih zanatlija. U poznatim italijanskim centrima za izradu zlata, zlatari prepravljaju svoje dizajne kako bi smanjili količinu zlata, čime nastoje ublažiti utjecaj rekordnih cijena i privući kupce koji imaju slabiji budžet, javlja Reuters, prenoseći isksutvo jednog od njih.
„Glavno pitanje koje sam čuo posljednjih mjeseci jeste mogu li napraviti nešto lakše, a da izgleda isto“, kaže Massimo Lucchetta, vlasnik kompanije Lucchetta 1953, zlatarske radionice koja proizvodi nakit za robne kuće u Bassano del Grappi, blizu Vicenze, vodećeg italijanskog centra za izradu zlata na sjeveroistoku zemlje.
Pogođene zanatlije
Cijene zlata dostigle su rekordni nivo u četvrtak, skočivši blizu 5.600 dolara po unci, što je dvostruko više u odnosu na prošlu godinu.
Ovaj rast predstavlja pritisak na male zanatlije, koji se sada suočavaju sa rastućim zahtjevima klijenata, pa i međunarodnih bredova, da proizvode jeftnije komade, od prepoznatljivih dizajna do vjenčanog prstenja.
Zašto je italijansko tržište nakita važno
Prema podacima Montenapo Daily, u ekonomskoj panorami Evropske unije, Italija potvrđuje svoju vodeću poziciju u sektoru nakita sa prometom od 7,1 milijardu eura, što je 39,8% ukupnog prometa EU.
Ova vodeća pozicija podržana je radnom snagom od približno 29.600 zaposlenih, što čini više od četvrtine ukupnog broja zaposlenih u ovom sektoru u Evropi. Vrijednost izvoza italijanskog nakita dostigla je 10, 7 milijardi eura, pri čemu provincije Arezzo, Vicenza i Alessandria čine 67,4 % izvoza.
Italijansko tržište nakita bilježi znatan rast, sa ukupnom potrošnjom od 4,2 milijarde eura u 2025. godini, pri čemu su narukvice najpopularniji izbor, sa prosječnom vrijednošću kupovine od 506 eura.
Prema podacima Gold Buyers Africa, nakit je bio glavni dio potražnje za zlatom širom svijeta, ali njegova potražnja sve više opada zbog visokih cijena.
Pored toga, podaci World Gold Councila pokazuju da potražnja za zlatnim nakitom bilježi treći uzastopni godišnji pad, najviši od pandemijskih godina, dok je globalna potražnja zlata za nakit pala za 18 %.
Zadržavanje oblika
Vicenza, poznata kao jedan od tri italijanska „grada zlata“, zajedno s Arezzom u Toskani i Zlatnom dolinom Valenze u Pijemontu, dva puta godišnje je domaćin sajma Vicenzaoro, globalnog događaja za nakit i urarstvo.
„U Arezzu je nekoliko proizvođača nakita povećalo upotrebu mašina koje zadržavaju oblik komada, ali smanjuju količinu metala“, kaže za Reuters, Giordana Giordini, vlasnica brenda nakita Giordini.
Ovakav metod može zadržati istu veličinu privjeska, ali mu prepoloviti težinu: „Osoba i dalje kupuje istu ideju onoga što to jeste“, kaže ona.
Giordini snabdijeva veletrgovce i neke maloprodajne radnje, pri čemu se devet od deset proizvoda izvozi na međunarodna tržišta.
Italija je 2024. godine činila 11,2% globalnog tržišta nakita vrijednog 130 milijardi dolara, prema nedavnoj studiji banke Mediobanca. U industriji zlata, srebra i nakita u Italiji posluje više od 6.800 kompanija, navodi se u studiji.
Manji zlatari najviše pogođeni, ali ni veliki nisu imuni
Cecile Cabanis, finansijska direktorica luksuznog giganta LVMH-a, izjavila je da je cijena zlata imala negativan utjecaj na rezultate poslovanja njihove divizije satova i nakita, koja uključuje vrhunske brendove poput Bulgarija i Tiffanyja. To se dešava iako je francuski konglomerat, čiji se glavni pogon za preradu zlata nalazi u Valenzi, primijenio mjere zaštite (hedging), uključujući korištenje finansijskih derivata i pregovaranje o očekivanim cijenama budućih isporuka plemenitih metala, prema godišnjem izvještaju.
Međutim, pritisak na manje radionice je znatno jači. One nisu u mogućnosti da se zaštite zbog troškova i rizika trgovanja finansijskim derivatima.
Oštre dnevne oscilacije cijena zlata i srebra direktno utiču na maloprodajne cijene, jer se troškovi sirovina odmah prebacuju na kupce, pojašnjava giordini za Reuters. Zlatna ogrlica koja je prije nekoliko mjeseci koštala 300 eura (358 dolara) sada može koštati 500 eura.
Giordini je dodala da promjene cijena zlata mogu utjecati na troškove poslovanja poput njenog za desetine hiljada eura, jer sirovine plaćaju unaprijed.
Zlatarka iz Valenze Alessia Crivelli, koja je ujedno i potpredsjednica Udruženja Confindustria Federorafi, rekla je da je još jedna opcija za proizvođače prikupljanje i ponovna upotreba otpadnog metala iz vlastite proizvodnje. Korištenje recikliranog ili preprodanog zlata je, međutim, gotovo nemoguće, jer je teško certificirati njegovo porijeklo.
Šta se dešava sa manje imućnim potrošačima
Dok klijenti višeg platežnog razreda mogu posmatrati zlatni nakit kao investiciju i ostati spremni da prihvate više cijene, potreba da se opsluže i manje imućni potrošači stavlja fokus na smanjenje težine, rekao je još jedan proizvođač iz Valenze.
„Ako brendovi trebaju određenu cjenovnu poziciju, u fazi razvoja od nas traže da više pažnje obratimo na konačnu težinu“, dodao je proizvođač za Reuters, koji je želio ostati anoniman zbog povjerljivosti klijenata.
Vjenčano prstenje, kod kojih težina čini značajan dio cijene, postaju posebno osjetljiva tačka za parove: „Ako su ranije trošili oko 600 eura, danas možda moraju potrošiti više od 2.000“, rekao je.
Ipak, očekuje se da će potražnja za zlatnim nakitom potrajati, jer potrošači i dalje posmatraju zlato kao čuvara vrijednosti.
„Na kraju, oni plaćaju zlato, jer žele da to bude zlato“, zaključuje prodavač.
Amela Hasanbašić, Forbes BiH
