Grupa ulagača preuzima privatne zdravstvene klinike: Ima i zanimljivih imena iz IT sektora

Marko Repecki, novinar Forbes Hrvatska

Razgovarali smo s Ognjenom Bagatinom, iz Futura Medical Group, koja je u posljednjih godinu dana preuzela nekoliko privatnih poliklinika.

U hrvatskom privatnom zdravstvu, u posljednjih godinu dana događa se svojevrsna mini konsolidacija. Više ulagača, okupljenih u Futura Medical Group preuzelo je nekoliko poliklinika, pa nas je zanimalo kakvi su im planovi.

Posljednja u nizu akvizicija Futura Medical Groupa je dječja poliklinika Sabol. Radi se o najstarijoj privatnoj pedijatrijskoj ustanovi u Hrvatskoj, koja posluje već više od tri desetljeća. Temelj cijele priče na kojoj Futura gradi svoj portfelj je poliklinika Sinteza, koja pokriva cijeli niz područja medicine – uključujući i hirurgiju.

Među ulagačima Alan Sumina i Luka Abrus

Vrlo je zanimljiv i sastav ulagača. Osim Ognjena Bagatina i Bojana Pintarića koji imaju višegodišnje iskustvo u zdravstvenom sektoru, tu su i neka poznata imena iz IT sektora – Alan Sumina i Luka Abrus. 

Sumina je suosnivač Nanobita, gaming kompanije, koja je prije tri godine prodana švedskom konkurentu za više od 100 milijuna dolara. Abrus je suosnivač softverske agencije Five, koja je prije otprilike dvije godine prodana za oko 40 miliona dolara. Među ulagačima su i financijaši Berislav Horvat, Krešimir Šikić i Filip Jelić, kao i odvjetnici Josip Konjevod i Zlatko Knezović, a u ekipi je i poduzetnik Saša Cvetojević.

Ideja za okupljanje grupe investitora, kaže Bagatin za FORBES Hrvatska, potekla je zapravo od Jelića. “Filip je oduvijek imao ideju okupiti grupu investitora, ali ne u smislu fonda, nego grupe ljudi koji se međusobno razumiju. Slikovito rečeno – ljudi s kojima želiš sjesti na kafu i pričati”, kaže Bagatin.

Kod formiranja ove grupe cilj im je bio, kako objašnjava, okupiti tzv. smart money. Ljude koji mogu jednim telefonskim pozivom riješiti problem zbog networka koji imaju, ali i koji znaju postavljati prava pitanja.

Mi želimo pružiti kvalitetnu uslugu našim pacijentima, ne samo u smislu medicinskih ishoda nego i u smislu osjećaja koji pacijent ima, ali želimo biti i najbolje radno mjesto u zdravstvu, a s cjenikom HZZO-a to nije moguće.
Ognjen Bagatin

“Nama je svaki sastanak kao mali MBA kurs, jer u grupi imamo poduzetnike, financijaše, advokate, IT-evce – svato od nas je duboko u nekom od područja. To nam omogućuje da holistički gledamo na prilike, da vidimo i eventualno negativne strane pojedine investicije. S druge strane, mnogima od nas je ovo ‘igralište’ na kojem nismo bili, pa nam je i s te strane zanimljivo”, kaže Bagatin.

Njihove klinike trenutno imaju ukupne prihode od oko 3,8 miliona eura, a zapošljavaju ukupno 90 ljudi. Od te brojke oko 65 je stalno zaposleno, dok su ostali vanjski saradnici. Osim organskog rasta, planiraju i nove akvizicije. Zainteresirani su za klinike koje se sinergijski uklapaju u njihov postojeći portfelj.

Ljudi koji vode zdravstvene ustanove moraju se educirati

Što se tiče organizacije, poliklinike imaju neke zajedničke funkcije, poput pozivnog centra, marketinga itd., a vode ih menadžeri koji, od kojih neki jesu, a neki nisu medicinari, za razliku od javnih medicinskih ustanova gdje su čelni ljudi, gotovo bez iznimke – doktori. 

“Bez obzira je li menadžer medicinar ili nije, svakome je potrebna edukacija za vođenje sistema i ljudi. Neki liječnici se ne žele time baviti, jer su primarno fokusirani na svoju struku. Dok, s druge strane neki pokazuju sklonosti k tome, ali se svakako trebaju dodatno educirati. Na primjer, Tomislav Mihaljević, direktor poznate Cleveland Clinic u SAD-u jedan je od najboljih kardiohirurga na svijetu, ali se čak sedam godina pripremao za preuzimanje te funkcije. Loši menadžeri mogu uništiti najbolje ljude, zato uostalom i imaju egzodus ljudi iz javnog zdravstva. Ne znači da ako je netko vrhunski stručnjak u medicini, da je odmah i bez edukacije pogodna osoba za voditi neku organizaciju. Ovo vrijedi i za privatni zdravstveni sektor, ali i za menadžere van zdravstva. Svaki menadžer i lider se treba educirati za vođenje ljudi i sistema”, kaže Bagatin.

“Ne surađujemo s HZZO-om jer želimo pružiti kvalitetnu uslugu”

Njihove poliklinike, za sada, ne sarađuju s HZZO-om, jer su uslovi puno niži nego su pacijenti spremni platiti direktno prema njihovim poliklinikama. 

“Mi želimo pružiti kvalitetnu uslugu našim pacijentima, ne samo u smislu medicinskih ishoda nego i u smislu osjećaja koji pacijent ima, ali želimo biti i najbolje radno mjesto u zdravstvu, a s cjenikom HZZO-a to nije moguće. Za te njihove cijene bi trebali pružiti slabiju uslugu ili uslugu s manje brige i vremena za pacijente, a to jednostavno nije naš poslovni model. Ako u budućnosti cijene koje HZZO nudi budu bliže tržišnim, onda smo za svaki vid saradnje”, pojašnjava Bagatin.