Gotovo polovina od hiljadu uredskih radnika traži novi posao, upozorava istraživanje
Ako to već ne rade, čelnici kompanija trebali bi se ozbiljno pozabaviti rizikom od osipanja radne snage. Gotovo polovina od hiljadu ispitanih uredskih radnika pasivno traži posao, pokazuje nedavno objavljeno istraživanje Instituta Boston Consulting Group Henderson
Nezadovoljni radnici danas ne oklijevaju dati otkaz, poznato je da svima nedostaje radne snage i da posao nije teško pronaći. Rezultati novog istraživanja pokazuju kako 45 posto od hiljadu ispitanika traži drugi posao.
Među populacijom od 25 do 34 godine taj je postotak još i veći, 51 posto. Najviše su pogođeni sektori putovanja i turizma, prava, hrane i pića te robe široke potrošnje.
Zadržavanje radne snage je složeno pitanje na koje bi tvrtke trebale pronaći neki svoj odgovor, no istraživanje pokazuje kako postoji i univerzalno rješenje – povećati užitak zaposlenika.
Zvuči poprilično jednostavno, no koncept užitka ne spominje se često u poslovnim razgovorima o produktivnosti i zadržavanju radne snage.
Premda je kompanijama sve više stalo do zdravlja, dobrobiti (eng. wellnessa) te angažmana zaposlenika, uvode pogodnosti koje su usmjerene na ta područja ne vodeći računa o tome kako zaista izgleda svakodnevni radni dan zaposlenika.
Ne razmišljaju duboko
Većina lidera kopanija jednostavno ne razmišlja dovoljno duboko ili strateški o tome smatraju li njihovi zaposlenici svoj posao zanimljivim, isplativim ili zabavnim.
To je slijepa tačka koja bi mogla rezultirati gubitkom ključnog talenta, navode autorice istraživanja i stručnjakinje Boston Consulting Groupa (BCG) za budućnost rada Deborah Lovich i Rosie Sargeant.
One su osmislile anketu Making Work Work kojom su ustanovile kako užitak na radnom mjestu utječe na zadržavanje radne snage. Među zaposlenicima koji uživaju u svom poslu 49 posto je manja vjerovatnoća da će razmislili o prihvatanju novog posla nego među zaposlenicima koji ne uživaju u svom poslu.
Sličan rezultat pokazalo je i nedavno istraživanje BCG-a provedeno na 11 hiljada radnika. Užitak na radnom mjestu bio je treći faktor, uz sigurnost i osjećaj poštovanja na poslu, za ostanak na radnom mjestu u idućih godinu dana.
Istraživanje koje su provele Lovich i Sargeant pokazuju da oni s najvećim rizikom napuštanja kompanije imaju i najniže ocjene što se tiče uživanja na radnom mjestu.
Na tabeli od nula do sto, gdje sto znači “uživam u svom poslu najviše što mogu”, a nula znači “uopće ne uživam u svom poslu”, prosječna ocjena zaposlenika je 55, a onih na rukovodećim pozicijama 76.
Hibridni modeli rada
Dio rješenja su hibridni modeli rada u kojima timovi kolektivno odlučuju o rasporedima rada iz ureda i na daljinu. Sudionici istraživanja koji djeluju u takvim okruženjima izjasnili su se kako najviše uživaju u poslu.
Anketa je pokazala kako 58 posto kompanija primjenjuje hibridni model rada, ali samo 13 posto ih je omogućilo da timovi zajednički određuju rasporede.
Pokazalo se i kako kompanije s timski vođenim hibridnim modelima rada imaju i bolje rezultate. BCG-jevom analizom prihoda firmi i njihovih modela rada objavljenom ove godine ustanovljeno je kako su prihodi tvrtki koje primjenjuju strukturirani hibridni model rada, što znači da dopuštaju zaposlenicima nekoliko dana u sedmici da rade na daljinu, od 2020. do 2022. godine porasli dvostruko brže od tvrtki koje su od svojih zaposlenika zahtijevale da rade isključivo iz ureda.
I prethodnim istraživanjima otkrilo se i kako zaposlenici troše previše vremena na zadatke koji im umanjuju užitak u poslu. Zaposlenici su proveli samo pet posto svog radnog vremena radeći ono što im donosim veliko zadovoljstvo, dok su menadžeri i rukovoditelji na takve zadatke trošili 56 posto radnog vremena.
Autorice istraživanja navode kako bi se takve spoznaje trebalo uzeti u obzir te preispitati način na koji se posao obavlja.
Na primjer, s obzirom na opseg administrativnog posla koji mnogi zaposlenici prijavljuju da obavljaju, tvrtke bi trebale razmisliti o korištenju tehnologija poput generativne umjetne inteligencije (GenAI) za automatizaciju te vrste posla, dopuštajući zaposlenicima da preraspodijele svoje vrijeme na “radosnije” zadatke.
“To je osobito važno s obzirom da firme integriraju GenAI u svoje procese. No, takvi su napori prvenstveno usmjereni prema potencijalu tehnologije za povećanje produktivnosti ili kreativnosti. Kompanije također moraju istražiti njezin potencijal za povećanje užitka zaposlenika”, navodi se u istraživanju.
Preliminarne studije
Preliminarne studije čine se obećavajućima. U istraživanju BCG-ja, od 11 tisuća zaposlenika, 46 posto onih koji su redovito koristili ChatGPT za administrativne dužnosti izjavilo je da su “vrlo zadovoljni” na poslu, u usporedbi s 18 posto onih koji nisu koristili GenAI alate za te zadatke.
Lideri također trebaju zasukati rukave i otkriti što stoji na putu da njihovi zaposlenici uživaju u poslu. Anketa Making Work Work otkrila je da užitak i ostanak na radnom mjestu sabotiraju dva čimbenika – motivacija i podrška.
Uz bolje razumijevanje onoga što zaposlenici trebaju, poput znanja koje firme traže o svojim klijentima, šefovi mogu početi osmišljavati programe koji mijenjaju scenarij za njihove zaposlenike.
Uživanje u poslu nije za svakoga jednako. Gotovo svaka tvrtka danas na neki način mijenja svoj način rada. Najvažnije je da tvrtke pritom prepoznaju važnost zadovoljstva svojih zaposlenika. Upravo o tome ovisi njihova sposobnost privlačenja i zadržavanja vrhunskih talenata, zaključak je studije.
