Europska vojna industrija obara rekorde u poslovanju: Rad po princupu “više ratova, veća prodaja”

Dionice najvećih europskih kompanija za proizvodnju oružja već su od početka rata u Ukrajini na rekordnim brojkama. Nakon sukoba na Bliskom istoku, moguće je da će postati još više.

Ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine probudila je europski sektor odbrane, koji je dugo zaostajao za konkurencijom na međunarodnoj sceni. Dionice divova poput njemačkog Rheinmetalla, britanskog BAE Systemsa i francuske Thales Grupe skočile su na rekordne razine, dok vlade članica NATO-a i Bruxellesa jačaju izdatke za odbranu.

Osim toga, rat između Izraela i palestinskog pokreta Hamas, koji se s napadima jemenskih pobunjenika na trgovačke brodove prelijeva u Crveno more, može značiti veći broj narudžbi za europske proizvođače vojne opreme, iako se govori i o zabrinutosti vezano uz izvoz u nestabilna područja.

Prije nekoliko dana, uprkos višegodišnjem protivljenju, Njemačka je dala zeleno svjetlo za prodaju aviona Eurofighter Saudijskoj Arabiji. Ove avione proizvodi koncern najvećih europskih proizvođača oružja i uglavnom ih isporučuje konzorciju europskih članica NATO-a. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock promjenu njemačkog stajališta opravdala je riječima da je Bliski istok od Hamasovih napada u oktobru “potpuno drugačije mjesto”.

Analizirali smo ko su glavni igrači na tržištu i kako je na njihove dionice utjecao početak rata u Ukrajini te nedavne napetosti na Bliskom istoku.

Britanski vojni giganti

Najveći proizvođač oružja u Europi je britanska kompanija BAE Systems. Ona se rangira kao šesti najveći proizvođač oružja na svijetu, iza pet vodećih američkih poduzeća: Lockheed Martin, RTX Corporation, Boeing, Northrop Grumman i General Dynamics.

BAE Systems je u 2022. godini povećao prihode za devet posto, dostigavši iznos od 23,2 milijarde funti (oko 27 milijardi eura). Njegova tržišna vrijednost porasla je za 81 posto od početka rata u Ukrajini, dostižući preko 35 milijardi funti (40 milijardi eura). Od 7. oktobra, kada je Hamas napao Izrael, dionica kompanije je porasla za otprilike 20 posto.

Britanski div BAE Systems proizvodi vojnu opremu za zrak, more, kopno i svemir. U posljednje vrijeme narudžbe obuhvaćaju sve, od fregata za britansku mornaricu do podmornica s nuklearnim pogonom, različite modele vojnih aviona, tenkova za slovačku vojsku i arktičkih vozila za američku vojsku. Njihova najveća tržišta su Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Saudijska Arabija.

Na kontinentu je najveća obrambena kompanija Airbus, poznata po komercijalnim avionima. Međutim, kompanija s proizvodnjom u Francuskoj također proizvodi vojne zrakoplove i bespilotne letjelice. Prihodi iz obrambenog sektora povećali su se za četvrtinu u 2022. godini, dosegnuvši iznos od 11,4 milijarde eura. Do septembra 2023., Airbus je prodajom vojne opreme zaradio više od sedam milijardi eura.

Airbus je od početka rata u Ukrajini zabilježio rast dionice od 27 posto, iako se to ne može pripisati isključivo njihovom vojnom segmentu, barem ne u najvećoj mjeri. Airbus je najveći proizvođač oružja po prihodima u EU, ali ti prihodi čine manje od 20 posto ukupnih prihoda firme.

Uspon njemačkog Rheinmetalla

Najveći uspon od početka rata u Ukrajini zabilježio je njemački Rheinmetall, ključni dobavljač vojne opreme za Ukrajinu. Dionica kompanije iz Düsseldorfa, koja između ostalog proizvodi topove, različite vrste streljiva i vojna vozila, gotovo se utrostručila od početka rata. Sa tadašnjih 107 eura, skočila je na trenutnih 312 eura.

Preduzeće opskrbljuje Ukrajinu velikim količinama streljiva, ali također isporučuje tenkove Leopard i Marder te sustave zračne odbrane Skynex. Za povećanje proizvodnje streljiva, u augustu prošle godine, preuzeli su španskog proizvođača Expal. Akvizicija je bila vrijedna 1,2 milijarde eura.

U oktobru su u Ukrajini u suradnji s vojskom osnovali podružnicu. Ta će se tokom rata baviti popravkom i opskrbom opreme. Kasnije planiraju proizvodnju tenkova koja će biti “usmjerena prema zapadnim standardima”, navodi se u saopćenju kompanije.

Rheinmetall je u 2022. godini povećao prihode od prodaje za 13 posto, dostigavši iznos od 6,4 milijarde eura. Prema financijskim izvještajima kompanije, prošle godine su, nakon prvih tri kvartala, predviđali godišnje prihode između 7,4 i 7,6 milijardi eura.

“Brojne države trebaju Rheinmetall kako bi zadovoljile dramatično povećano traženje vojne opreme – to dokazuju rekordni brojevi novih i postojećih narudžbi”, izjavio je u novembru prošle godine glavni izvršni direktor kompanije Armin Papperger.

Francuska “velika trojka”

U Francuskoj, uz Airbus, djeluje još tri velika nacionalna odbrambena preduzeća. To su Thales Group, Dassault Aviation i Safran. Sva tri od 2022. godine bilježe rekordne rezultate na berzama.

Thales je prošle godine u prvih devet mjeseci ostvario otprilike polovicu prihoda od prodaje u sektoru odbrane, gdje proizvode sve, od brodova do oklopnih vozila i radarske opreme. Prihodi od odbrane iznosili su 6,7 od ukupno 12,8 milijardi eura. To predstavlja rast u poređenju s prethodnom godinom, ali u isto vrijeme količina narudžbi u sektoru opala je za gotovo 30 posto, prema posljednjem financijskom izvještaju kompanije.

Dionica kompanije povećala se za 53 posto od početka rata u Ukrajini, dok je od izbijanja sukoba na Bliskom istoku porasla za oko 10 posto. Tržišna vrijednost kompanije iznosi oko 30 milijardi eura.

Dassault Aviation ima u svom asortimanu “paradnog konja”, vojni avion Rafale. Osim toga, proizvode i bespilotnu letjelicu Neuron, dok u civilnom sektoru imaju liniju aviona Falcon, kojeg koristi i Vlada Slovenije. Dassault Aviation je u 2022. godini ostvario ukupne prihode od 6,9 milijardi eura, što je za 300 miliona eura manje nego prethodne godine. Pad je rezultat manjeg obima isporuka aviona Rafale. No, istovremeno, narudžbe za avion su se gotovo udvostručile u 2022. godini, sa 49 na 92 aviona.

Podaci za 2023. još nisu dostupni. Dionica Dassaulta je od 25. februara 2022. porasla za 50 posto, a ukupna vrijednost kompanije iznosi 15 milijardi eura.

Safran se uglavnom bavi proizvodnjom motora za avione i rakete te povezane opreme. Kompanija je u prvom dijelu prošle godine ostvarila prihode od gotovo 11 milijardi eura, od čega je nešto više od četiri milijarde eura došlo iz sektora odbrane. U 2022. godini, Safran je od ukupnih prihoda od 19,5 milijardi eura, ostvario oko 7,5 milijardi u odbrambenom sektoru. Dionica kompanije je porasla za 47 posto od ruske invazije, što tvrtki daje vrijednost od 72 milijarde eura.

Zajednički europski projekti

Ključni skupni projekti europske odbrambne industrije uključuju suradnju sa BAE Systems, iako Ujedinjeno Kraljevstvo više nije članica EU. To uključuje djelomično vlasništvo u proizvođaču raketa MBDA sa sjedištem u Njemačkoj, te proizvođačima vojnih aviona Eurofighter Typhoon i Tornado.

Avione Eurofighter proizvodi istoimena kompanija sa sjedištem u Njemačkoj, dok avione Tornado proizvodi kompanija Panavia registrirana u Francuskoj. U sva tri preduzeća najveći dioničari su BAE i evropski Airbus, dok je manji udio u vlasništvu kompanije Leonardo.

Za potrebe francuske avijacije i mornarice, te zbog neslaganja s europskim partnerima u projektu Eurofighter, Francuska je u 70-ima razvila vlastiti avion Rafale, kojeg proizvodi kompanija Dassault Aviation. Rafale se koristi u nekoliko zemalja, uključujući i Hrvatsku.

Prema podacima Europske odbrambene agencije (EDA), europski odbrambeni budžet u 2022. godini dosegao je rekordnih 240 milijardi eura. Europska unija je prošle godine putem Evropskog fonda za odbranu izdvojila 1,2 milijarde eura za razvoj i istraživanje u odbrambenoj industriji.

Među većim kompanijama vrijedi spomenuti italijanski Leonardo i Fincantieri, te švedski Saab. Slično kao i Rheinmetall, Saab je gotovo utrostručio svoju vrijednost od februara 2022. godine. Dionica je porasla za 178 posto, dajući kompaniji tržišnu vrijednost od gotovo 90 milijardi švedskih kruna (osam milijardi eura).

Švedski proizvođač vojnih aviona, minobacača i podmornica ostvario je prihode od 42 milijarde švedskih kruna (3,7 milijardi eura) u 2022. godini, dok su u prvih devet mjeseci prošle godine iznosili 35 milijardi kruna (3,1 milijarda eura).

Talijanski proizvođač aviona, helikoptera i bespilotnih letjelica, Leonardo, trenutno nije blizu rekordne vrijednosti koju je postigao 2000. godine. Međutim, dionica kompanije iz Rima porasla je za 148 posto od početka rata u Ukrajini, a tržišna vrijednost iznosi oko 10 milijardi eura.

Skroman rezultat u Italiji

Leonardo je upravo pred Božić isporučio Slovenskoj vojsci jedan od dva naručena aviona Spartan, namijenjenih za gašenje požara. Narudžba je zapravo isporučena još u novembru 2021. godine.

Fincantieri iz Trsta od početka 2022. godine ne bilježi značajan rast. Ipak, to je najveći proizvođač brodova u Europi s tržišnom vrijednošću od preko 900 miliona eura, koji ima brodogradilište i u Tržiču. U tom brodogradilištu uglavnom proizvode krstarice. Međutim, grade i nosače aviona, razarače, fregate, korvete, podmornice i druge vrste plovila.

Ključni kupac je američka mornarica, koja je u maju prošle godine naručila izgradnju nove fregate od u vrijednosti više od 500 miliona eura. Prihodi kompanije u prva tri kvartala 2023. godine iznosili su 5,4 milijarde eura, od čega je 1,4 milijarde eura od vojnih brodova.

Promjena odnosa prema Saudijskoj Arabiji

Vojni sukob između Hamasa i Izraela vjerojatno će omogućiti prodaju europskih vojnih zrakoplova Saudijskoj Arabiji, koju često optužuju za kršenje ljudskih prava. Do sada je tu prodaju blokirala Njemačka.

Njemačka je zaustavila prodaju aviona Eurofighter bliskoistočnoj monarhiji 2018. godine nakon ubistva saudijskog novinara Jamala Khashoggija u saudijskoj ambasadi u Istanbulu. Kancelar Olaf Scholz također se poziva na ulogu zemlje u ratu u Jemenu. Njemačka je prvo pomogla jemenskoj vladi u borbi protiv pobunjeničkih Hutija koje podržava Iran, ali je kasnije sklopila primirje s njima.

Otkako je Saudijska Arabija prošle godine ublažila napetosti i s regionalnim suparnikom Iranom, Ujedinjeno Kraljevstvo je pozivalo Njemačku da promijeni svoju politiku. Naime, BAE Systems je 2018. godine sklopio ugovor s Saudijskom Arabijom za isporuku 48 aviona Eurofighter, ali ih ne može dostaviti bez odobrenja Njemačke. Trećina komponenti dolazi iz Njemačke.

Moguće je da bi ih u poslu mogao prestići francuski Dassault. U decembru je direktor kompanije, Eric Trappier, potvrdio da su u pregovorima sa Saudijcima oko isporuke 54 aviona Rafale. Četvrti najveći uvoznik oružja pristupio im je upravo zbog njemačke blokade. Narudžba bi trebala biti “nezavisna od krize na Bliskom istoku”, rekao je direktor.

Većinu aviona Rafale kupuje francuska vojska, a glavna izvozna tržišna su države na Bliskom istoku. Od 2015. godine, kada je Dassault sklopio prvi međunarodni ugovor o isporuci s Egiptom, 171 od ukupno 285 zrakoplova završilo je u Egiptu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru, navodi portal Breaking Defense.

Njemačka i Italija naoružavale Izrael

Prema podacima Stockholmskog instituta za istraživanje međunarodnog mira (SIPRI), Njemačka i Italija su Izraelu tokom razdoblja od 2013. do 2022. godine isporučivale oružje koje sada koristi u sukobu s Hamasom.

Postoji važna saradnja između Njemačke i Izraela u vojnoj industriji, uključujući razvoj raketa i drugog streljiva. To uključuje kompanije poput Rheinmetalla, MBDA i Krauss-Maffei Wegmanna (KMW), prema izvještaju portala Euronews citiranog od strane SIPRI-ja.

U oktobru je njemački kancelar Scholz u parlamentu izjavio da je ponudio vojnu pomoć Izraelu, navodeći kao razlog naslijeđe holokausta. “U ovom trenutku postoji samo jedno mjesto za Njemačku – uz Izrael”, rekao je zastupnicima.

“Zbog vlastite historije, odgovornosti koja proizlazi iz holokausta, naša trajna zadaća je brinuti se za sigurnost države Izrael.”, Sholz.

Italija je Izraelu isporučivala uglavnom dijelove aviona, a izvoz tih dijelova u desetljeću do 2022. godine iznosio je oko 120 miliona eura, navodi Euronews.

U izraelskim napadima na mete u Gazi do sada je poginulo više od 24 hiljada Palestinaca, većinom žena i djece, prema podacima ministarstva zdravstva u Gazi. U Hamasovim napadima 7. oktobra poginulo je oko 1.100 Izraelaca i stranaca, od toga više od 700 civila.

(Tekst je izvorno objavljen na Forbes Slovenija.)